Svijet ECONOMIST: NAKON MLADIĆA

Umjesto regate, za EU kreću krntije zapadnog Balkana

Tjedan dana nakon uhićenja Ratka Mladića, i posljednji odjeci onih koji su prognozirali da će sada sve biti 'med i mlijeko' polagano umiru, piše britanski Economist. Tekst prenosimo u cijelosti

Mladić, bivši zapovjednik bosanskih Srba, optužen je na Haškom sudu 1995. Najteža optužba je ona za genocid, zbog navodnog zapovijedanja ubojstva osam tisuća muškaraca i dječaka bosanskih muslimana (Bošnjaka) nakon pada Srebrenice u srpnju te godine.

Mladićevo uhićenje imat će višestruke posljedice. No usporedo sa stišavanjem euforije ili bijesa – ovisno s koje strane dolaze reakcije – čini se da će posljedice ipak biti daleko manje dramatične od onoga što su sugerirali strani analitičari. Zoran Lučić, čelnik srbijanskog Centra za slobodne izbore i demokratiju (CeSID), ne sumnja da Mladićevo uhićenje neće imati nikakve učinke u Srbiji. Prema istraživanju provedenom uoči uhićenja, 51 posto ispitanika bilo je protiv njegova izručenja Haagu, a 40 posto smatralo ga je herojem. Lučić kaže da iskustvo pokazuje kako ti ljudi mogu biti uznemireni 'veoma kratko vrijeme: jedan dan'.

Nikolić - ustrašeni zec

Učinak Mladićeva uhićenja može biti jači u Europskoj uniji. Srbijanska vlada očajnički nastoji zadobiti službeni status zemlje kandidata u prosincu, kako bi mogla sazvati izbore na krilima tog uspjeha. U tu svrhu, Mladićevo uhićenje ogromno je, iako samo po sebi nije dovoljno. Izuzevši prikaz reformi, poput ovog pokazivanja da ima neovisno sudstvo, Srbija će morati postići nekakav dogovor s Kosovom, koje je proglasilo neovisnost 2008, kako bi pružila dojam da njihov spor jednog dana može biti riješen.

Srbija će učiniti dovoljno da osigura status kandidata, no Lučić smatra da čak ni to neće donijeti pobjedu Demokratskoj stranci, na čelu s predsjednikom Borisom Tadićem, na idućim izborima. Nezaposlenost i gospodarstvo bit će na vrhu prioriteta najvećeg broja birača. Ni Srpska napredna stranka, glavna oporbena snaga, možda se neće okoristiti Mladićevim uhićenjem. Njezin vođa Tomislav Nikolić reagirao je poput ustrašenog zeca, rekavši samo da je 'iznenađen'. Da je pozdravio uhićenje, izgubio bi birače; da ga je osudio, izgubio bi ugled koji je stekao u inozemstvu. Do 2008. bio je v. d. čelnika Srpske radikalne stranke, čiji je čelnik također na sudu za ratne zločine u Haagu.

U rikverc prema EU

Hoće li biti učinaka Mladićeva uhićenje širom 'Jugosfere' – kako se ponekad nazivaju zemlje bivše Jugoslavije? Možda manje nego što se neki nadaju. Uhićenje pokazuje da Srbija misli ispuniti svoje obveze, no to je poruka koju je ta zemlja poslala kada je 2008. uhitila Radovana Karadžića, ratnog vođu bosanskih Srba; kada je Tadić odao počast žrtvama u Srebrenici; kada je kroz srbijanski parlament 2010. progurao rezoluciju kojom se osuđuje taj masakr. Ono Bošnjaci, Hrvati i Kosovari koji tvrde da se Srbija nije promijenila, neće se sada uvjeriti u suprotno. Jednako tako, bosanski Srbi koji podržavaju Mladića neće se pomiriti s BiH koju je on pokušao uništiti.

Dužnosnici EU-a vole govoriti o 'regati', u kojoj sve zemlje zapadnog Balkana elegantno uplovljavaju u EU nakon što dovrše pristupne procese. U stvarnosti, bivši Jugoslaveni i Albanija više su nalik starim automobilima, koji se pokreću uz velika drmusanja i kvarove, a ponekad jurnu i u rikverc. Iako na različitim razinama, sve imaju iste probleme koje će ih držati podalje od članstva. To su organizirani kriminal, korupcija, političko favoriziranje i medije osakaćene političkim i tržišnim interesima.

Uhićenje bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera u prosincu prošle godine, na temelju optužbi za korupciju, bilo je znak da Hrvati, koji se nadaju završetku pristupnih pregovora početkom srpnja, idu naprijed. Crna Gora već je kandidat i vrijedno radi na onome što mora uraditi. Srbija se nada da će raditi to isto iduće godine. Makedonija, međutim, stoji na mjestu. Osim napetosti između Makedonaca i etničkih Albanaca, koji čine četvrtinu tamošnjeg stanovništva, vladaju gadni odnosi među glavnim strankama. Makedonci izlaze na birališta 5. lipnja, a očekuje se da ponovno izaberu Nikolu Gruevskog, populističkog premijera, iako uz manji broj parlamentarnih mandata nego prije ((u međuvremenu, vladajući VMRO-DPMNE premijera Nikole Gruevskog proglasio je izbornu pobjedu). Zastoj je i na Kosovu. Pokazatelj koliko Kosovo zaostaje jest to što su Kosovari jedini narod na Balkanu koji ne može putovati bez viza u Schengensku zonu.

Pomoć rođacima u BiH


BiH je potrošila pet godina na otklizavanje unatrag. Tamo su održani izbori prošlog listopada, ali zemlja je još bez vlade. Kriza u Republici Srpskoj nedavno je izbjegnuta. Bosanski Hrvati žale se na to da ih Bošnjaci marginaliziraju. No ako se i Srbija i Hrvatska pomaknu prema EU, to će uočiti i Bosna. Bilo kakav novi konflikt bio bi katastrofalan za sve. Nijedan čelnik u Beogradu ili Zagrebu ne može dopustiti svojim rođacima u Bosni da odbace svoju vlastitu budućnost.

Možda je najviše zabrinjavajuća situacija ona u Albaniji, koja je paralizirana od izbora održanih 2009. Lokalni izbori u svibnju možda su dodatno pogoršali situaciju. U Tirani, utrka za gradonačelničku fotelju izjednačena je: kandidat premijera Salija Berishe pobijedio bi jedino da su prebrojeni glasovi ubačeni u pogrešne kutije. No to je protiv pravila, kažu pristaše Edija Rame, gradonačelnika od 2000. i čelnika oporbenih socijalista. Napredak Albanije na putu za EU zaustavljen je, tržišno povjerenje na niskim je granama, na snazi je kultura nekažnjavanja. Korupcijski skandali se množe, no nitko ne biva kažnjen.

U Bruxellesu se nadaju da će uhićenje Mladića potaknuti proces proširenja EU za cijeli zapadni Balkan. U lipnju 2014. navršit će se stotinu godina od ubojstva u Sarajevu, koje je dovelo do Prvog svjetskog rata. Uz sretne okolnosti, taj događaj obilježit će se u regiji koja je ponovno postala tiha.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još