Svijet REFERENDUM U NEDJELJU

Slovenci uglavnom protiv kasnijeg umirovljenja

Slovenci će u nedjelju na referendumu glasovati o tri zakona, a najvažniji među njima, o reformi mirovinskog sustava, najvjerojatnije će odbiti, pokazuju ispitivanja javnosti objavljena uoči glasovanja

Protiv novog zakona o mirovinskom osiguranju, po kojemu bi se prag za odlazak u mirovinu postupno povećavao na 65 godina života za muškarce i žene, te zaoštrili drugi uvjeti za dobivanje mirovine bez kaznenih odbitaka, izjašnjava se 52 posto birača, a 31 ih je za. Ostali su neodlučni, pokazala je anketa koju je u petak objavilo ljubljansko Delo.

Najnovije ankete koje su u petak objavili slovenski mediji govore da će na referendumu u nedjelju Slovenci odbiti i zakon o suzbijanju rada 'na crno', dok je rezultat referendumskog izjašnjavanja o zakonu o arhivskoj građi neizvjestan.

Prvi zakon predviđa stroga ograničenja rada koji se do sada kvalificirao kao 'međususjedska pomoć' (osobito u građevinarstvu), pa i kaznene sankcije, a vlada ga tumači potrebom ograničavanja sive ekonomije na koju se ne plaćaju porezi i doprinosi.

Zakon o arhivskoj građi regulira način korištenja arhivskog materijala iz vremena prije nastanka samostalne Slovenije. Do referenduma o tom zakonu došlo je nakon što su oporbene stranke desnog centra vladu optužile da njime želi zatvoriti 'arhive Udbe', te tako prikriti moguće veze još živih političara s nekadašjom tajnom policijom iz doba komunizma.

Čini se da u mjesec dana dugoj kampanji pred referendum koja završava u ponoć, vlada premijera Boruta Pahora nije uspjela 'preokrenuti' mišljenje Slovenaca o mirovinskoj reformi koju je parlament već prihvatio, ali se nije mogla primijeniti nakon što su sindikati zahtijevali da se o njoj građani izjasne na referendumu.

To je u četvrtak posredno priznao i premijer Borut Pahor, rekavši novinarima da će do zadnjeg trenutka nastojati da se neophodna mirovinska reforma provuče kroz 'iglene uši' iako je za to malo mogućnosti.

Pahor je oporbene stranke koje su se u kampanji protiv mirovinske reforme pridružile sindikatima optužio da rade 'stratešku pogrešku' kada birače uvjeravaju da radikalne promjene mirovinskog sistema nisu dobre i da to čine neznajući stanje stvari i trendove u europskom i međunarodnom prostoru.

Kampanja koju je slovenska vlada vodila oko mirovinske reforme temeljila se na upozoravanju javnosti da država zbog sve većeg javnog duga mora stabilizirati javne financije, u čemu je prilagođavanje mirovinskog sustava sve starijoj strukturi stanovništva i sve manjem broju zaposlenih neophodan prvi korak.

Vrlo ozbiljno upozorenje biračima je nekoliko dana prije referenduma uputio i guverner centralne banke Marko Kranjec, rekavši da bi se Slovenija odbijanjem mirovinske reforme mogla pridružiti klubu financijski posrnulih država u eurozoni poput Grčke, Irske i Portugala.

Slično upozorenje uputio je i ministar za europske poslove Mitja Gaspari koji 'troškove' odbijanja mirovinske reforme na referendumu procjenjuje na oko 300 milijuna eura godišnje.

Gaspari, koji je dugo godina bio i ministar financija upozorava da bi odbijanje mirovinske reforme u Sloveniji bilo negativni signal međunarodnom financijskom tržištu. Nakon pada mirovinske reforme strani bi investitori bi za kupnju slovenskih državnih obveznica s 10-godišnjim dospijećem mogle tražiti 5,55 posto godišnjih kamata umjesto 4,67 kao do sada, kako se to iz istog razloga dogodilo Španjolskoj, jer bi se povećao kreditni rizik, upozorio je Gaspari.

Mediji navode da premijer Borut Pahor zato ne razmišlja o ostavci niti u slučaju vjerojatnog 'pada' mirovinske reforme u nedjelju, ali pišu da bi mogao tražiti glasovanje o povjerenju njegovoj vladi kad parlament bude odlučivao o rebalansu državnog proračuna čiji će dio biti i interventni zakon o smanjenju mirovina i plaća u javnoj upravi.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još