Svijet MARIHUANA POD KAPOM HDZ-A

Evolucija u pristupu lakim drogama zaobilazi Hrvatsku

  • Autor: S. Srdoč
  • 31.5.2011 9:33:15
  • 31.5.2011 7:00:00

Za razliku od Hrvatske, čija premijerka Jadranka Kosor poručuje da su sve droge jednako opasne i najavljuje da će se HDZ usprotiviti dekriminalizaciji manje količine lakih droga novim Kaznenim zakonom, članice Europske unije polako, ali sigurno evoluiraju prema pragmatičnom pristupu kada je riječ o posjedovanju marihuane za osobnu uporabu. Čak i tamo gdje su kazneni progoni formalno još uvijek na snazi, sve češće se primjenjuju uglavnom novčane kazne te sudska upozorenja

Posjedovanje kanabisa - češće marihuane, rjeđe hašiša - za osobnu uporabu ili u medicinske svrhe dekriminalizirano je ili uglavnom tolerirano u nizu zemalja, primjerice, u Argentini, Belgiji, Kanadi, Češkoj, Njemačkoj, Indiji, Finskoj, Meksiku, Nizozemskoj, Peruu, Izraelu, Urugvaju i u nekim saveznim državama SAD-a i Australije.

Prema podacima Europskog nadzornog centra za droge i ovisnost o drogama (EMCDDA), najmanje 75,5 milijuna odraslih Europljana (22,5 posto) povremeno ili stalno konzumira kanabis – za usporedbu, kokain konzumira 14 milijuna, a ecstasy 11 milijuna odraslih Europljana. Kanabis najviše troše Danci (38,6 posto građana), Česi (34,2), Talijani (32) i Britanci (31,1), dok je trava najmanje popularna u Rumunjskoj (1,5 posto uživatelja), na Malti (3,5) i Cipru (6,6) te u Bugarskoj (7,3).

Nacionalna zakonodavstva u EU imaju širok raspon mjera, ovisno o tome je li droga namijenjena prodaji za komercijalnu, industrijsku ili zdravstvenu upotrebu. U prvom slučaju, mjere se mogu podijeliti u tri kategorije: neograničena prodaja, ograničena prodaja bez zdravstvenog nadzora i ograničena prodaja uz zdravstveni nadzor. Kod neograničene prodaje, na snazi su zakoni o zaštiti potrošača, kako bi se kontrolirala prodaja, primjerice, novih droga i psihoaktivnih sastojaka u legalnim trgovinama za prodaju narkotika, tzv. coffee shopovima. U slučaju prodaje bez zdravstvenog nadzora, restrikcije se odnose na određenu dob kupca ili korisnika, te licenciranje trgovina, dok su u slučaju prodaje uz zdravstveni nadzor na snazi zakoni koji reguliraju prodaju lijekova.

Posljednjih godina, Češka i Ujedinjeno Kraljevstvo uvele su restrikcije na prodaju lijekova protiv prehlade koji sadrže pseudoefedrin, koji se koristi u izradi amfetamina. Medicinske zakonske odredbe također su uspješno primijenjene u Austriji, gdje je ograničena prodaje proizvoda Spice bez kriminalizacije korisnika.

Klasifikacija pod zakonskom kapom


Većina europskih zemalja proučava ili provodi zakonodavnu distinkciju između različitih vrsta droga. U Češkoj, primjerice, novi Kazneni zakon diferencira kazne za posjedovanje za osobu uporabu kanabisa ili THC-a te predviđa nižu maksimalnu kaznu nego za posjedovanje ostalih narkotika. Slična opcija razmatrana je i u Estoniji, no tamo je 10 od 13 stručnjaka koje je konzultiralo ministrarstvo pravosuđa bilo protiv takve distinkcije te zakon nije promijenjen.

Kazne za prijestupe vezane uz drogu variraju sukladno klasi ili štetnosti sastojaka, definiranim za potrebe nacionalnih zakonodavstava. Primjerice, u Bugarskoj, Nizozemskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i na Cipru zakon nalaže razlikovanje vrsta droge bez obzira na prijestup. U Španjolskoj, Latviji i na Malti kazna varira sukladno različitim vrstama narkotika jedino kada je riječ o krijumčarima droge.

Ima i slučajeva u kojima su svi narkotici jednako klasificirani, no zakon omogućuje određene izuzetke u obliku nižih kazni za posjedovanje malih količina kanabisa za osobnu uporabu, bez otežavajućih okolnosti, kao što je to riješeno u Belgiji, Češkoj, Irskoj i Luksemburgu. Potom, neke države njeguju sustav u kojemu odlučujuću ulogu imaju tužitelji i suci, poput Danske, u kojoj direktiva državnog tužitelja sugerira različite kazne za posjedovanje različitih droga, ili Njemačke, gdje se poštuje poziv iz odluke Ustavnog suda o određivanju malih prekršajnih kazni za posjedovanje kanabisa za osobnu uporabu.

Kazne mogu varirati čak i u zemljama u kojima ne postoji zakonska distinkcija među različitim vrstama droga, pa je tako u Češkoj – gdje su sve droge pod zakonskom kapom iste – 44 posto kazni za prijestupe vezano uz heroin bilo zatvorskih, u usporedbi s 11 posto zatvorskih kazni vezanih uz kanabis.

Količine zaplijenjene droge delimitiraju kazne i također mogu biti element distinkcije na svim razinama zakonske piramide. U nekim zemljama taj je element posebno naveden u zakonima ili ministarskim dekretima (Češka, Grčka, Italija, Cipar, Litva, Mađarska, Austrija), negdje su ograničenja navedena u smjernicama tužiteljstva (Danska, Nizozemska, Finska, Norveška), a negdje u oba slučaja (Belgija, Portugal). Element količine može značajno varirati, pa se tako kazneni progon za posjedovanje kanabisa u Litvi može pokrenuti bez obzira na količinu, dok se u mnogim njemačkim pokrajinama kažnjava tek posjedovanje od šest grama naviše. Količinski prag u svjetlu kaznenog progona nije, naravno, ujednačen ni između različitih droga, pa tako težina zaplijenjenog kanabisa u odnosu na heroin varira od tri puta (Cipar) do deset puta (Nizozemska).

Kazna - savjetovalište

Mnoge europske zemlje kombiniraju oslobađanje od kaznenog progona za posjedovanje kanabisa za osobnu uporabu i obvezu pohađanja savjetovališta za odvikavanje od ovisnosti. U Francuskoj postoji mreža od gotovo 300 savjetovališta za ovisnike o kanabisu. Čak 47 posto klijenata klasificirano je kao povremeni uživatelji bez znakova ovisnosti, te im nije bilo potrebno daljnje savjetovanje. Kod preostalih 53 posto dijagnosticirana je ovisnost, a polovina onih koji su prošli kroz drugo savjetovanje smanjila je uporabu. To je, doduše, češće bio slučaj među onima koji su se sami prijavili u savjetovalište ili su to učinili na preporuku zdravstvenih stručnjaka nego među onima kojima su tamo dospjeli kroz kazneni sustav.

Kao alternativu kaznenom progonu, Mađarska također šalje prijestupnike povezane s drogom na savjetovanje, dok teže slučajeve prepušta specijalističkim ustanovama za odvikavanje. Ukoliko pohode propisane tretmane najmanje dvaput mjesečno u razdoblju od šest mjeseci, pribavit će 'oprost grijeha' – u suprotnom, suočit će se s kaznenim progonom.

Njemačka, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo nude tretmane za ovisnike putem interneta, kako bi ohrabrili one koji se ustručavaju potražiti stručnu pomoć u stvarnoj životnoj situaciji. Korisnicima se nudi online program samopomoći bez kontakta sa savjetnikom ili strukturirani program sa zakazanim seansama kod stručnjaka. Nizozemska je također uvela program 'obiteljske motivacijske intervencije', nastojeći smanjiti upotrebu kanabisa, ostvariti više pristanaka na liječenje, te poboljšati odnose između roditelja i djece. Preliminarni rezultati pokazali su značajno smanjenje upotrebe kanabisa, dok u ostala dva cilja nije zabilježen napredak.

Što misle Zagrepčani o dekriminalizaciji lakih droga
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još