Svijet PROMJENE NUŽNE

Sloveniji potrebna radikalna mirovinska reforma?

Slovenija je jedna od država koje očekuju najradikalnije promjene mirovinskog sustava, piše u petak ljubljanski dnevni list Dnevnik pozivajući se na analizu tvrtke Allianz Global Investors

U toj je analizi, navodi list, Slovenija je na drugom mjestu ljestvice europskih država koje trebaju radikalne promjene mirovinskog sustava i ispred nje je samo Grčka.

Prema podacima iz analize koju je ovih dana u Sloveniji, gdje će o promjenama mirovinskog sustava birači odlučivati na referendumu 5. lipnja, predstavio Alexander Borsch iz Allianz Global Investors, prosječne mirovine u državama OECD-a imaju tendenciju pada i postupno će se smanjiti za 20 do 30 posto. Zbog toga je 16 od 30 zemalja članica OECD-a već provelo korijenite sustavne promjene koje čekaju i ostale.

Glavni razlog za neophodne i radikalne promjene na tom području su demografske promjene i starenje populacije, što je najizrazitije u zapadnoj Europi.

'Zabrinjavajuće je to da ne znamo kako će društva sa sve starijom populacijom djelovati, s time se susrećemo prvi put u povijesti', rekao je Borsch, prenosi Dnevnik.

Na savjetovanju međunarodnih stručnjaka na temu mirovinskih reformi koje je ovih dana održano u Portorožu, izneseni su podaci iz više europskih država o prijetećim demografskim trendovima i njihovu utjecaju na stabilnost mirovinskih fondova na primjerima iz Finske i Njemačke koje su već promijenile svoje mirovinske sustave, s tendencijom sve dulje radne aktivnosti i kasnijeg umirovljenja.

Neke su zemlje svojim rješenjima već dovele u međusobnu ovisnost sve više očekivanu životnu dob sa zakonskim produljavanjem životne dobi kad se odlazi u mirovinu, a ostale države to još čeka, izjavio je u Portorožu Mika Vilund iz finskog mirovinskog centra.

Izneseni su i podaci iz Njemačke koja je već provela mirovinsku reformu zbog prijetećih demografskih trendova. Uz sadašnje demografske trendove broj starijih od 60 godine u Njemačkoj premašit će broj mlađih od 15 godina već 2050. godine. Do 2040. godine broj stanovnika u Njemačkoj zbog toga bi mogao pasti na razinu iz 60-ih godina prošlog stoljeća, upozorio je Paul Varga iz DekaBank, prenosi slovenski Dnevnik.

Stručnjaci za to područje iz europskih investicijskih banaka procjenjuju da će ti podaci motivirati na veću štednju u okviru mirovinskih investicijskih fondova i da će se to tržište u idućih deset godina povećati za 15 do 20 posto.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još