Svijet GALEBOVI I PAŠTETE

Mitovi i legende o Česima na Jadranu

Češki turisti dolaze na hrvatski Jadran već stotinu godina i tijekom vremena su se pojavili određeni stereotipi s obje strane, kojima se prije predstojeće sezone pozabavio jedan od najčitanijih tamošnji dnevnik idnes.cz

Morski psi, galebovi, 'paštetari' i priča o češkom Jadranu, stvari su koje gotovo svi turisti iz te zemlje imaju u glavi prije nego što se spakiraju i upute u Hrvatsku.

O češkim učiteljicama

Češki novinari kažu da bi trebalo raspisati natječaj za obitelj koja bi uvjerljivo mogla dokazati da je imala koju prapratetu ili praprabaku i ta je bila češka učiteljica koju je na odmoru na Jadranu pojeo morski pas. Gotovo stotinu godina Česi ljetuju na Jadranu i tijekom tog vremena u zubima morskih pasa završilo je bezbroj učiteljica. Barem je tako pisao češki tisak 20-ih i 30-ih godina prošlog stoljeća. A duhovi ovih nesretnih žena se do danas, svake godine i dalje javljaju, piše idnes.cz. No prava je istina drukčija. Nikad nije bilo učiteljice, kamoli češke, koju je morski pas na Jadranu pojeo za večeru.

'Mi to dobro znamo jer vjerujemo da morski psi tamo ne postoje', uvjerava svoje čitatelje češki dnevnik idnes.cz. To je mit. Naravno, ima ih, kao u svakom moru. Međutim, oni nisu opasni. Samo kad-tad neki mogu ugroziti ronioca, iz jednostavnog razloga, ako čovjek nosi ribe koje je ulovio.

Posljednji napad koji je završio smrću čovjeka dogodio se davne 1974. godine. Istini za volju, nije se radilo o učiteljici…
Upozorili su još da je do zadnjeg kontakta turista i morskog psa došlo prošle godine. Taj turist nije bio Čeh, već Slovenac, morski pas nije imao namjeru napasti ga, čovjek je samo htio spasiti životinju koja se nasukala u plićak.

O 'obdarenim' Čehinjama


Ova legenda nije za djecu, navode u idnesu. Ovdje se radi o seksu i pravom povijesnom temelju. Takvi hrvatski tipovi nose nadimak 'galebovi', oni lete odnosno 'ulijeću' češkim turisticama. Galebovima to navodno nije teško jer cure i žene nikad nisu imale ništa protiv toga. Turizam i erotika uvijek su nekako bili povezana s 'češkim' Jadranom, navodi ovaj češki medij.

To se treba vidjeti, pišu Česi. Stiže vlak ili bus, a pored njih se odmah okupljaju mladi muškarci 'inženjeri s plaža'. Nude pomoć s koferima, brzo upoznavanje te kasnije, kada u Splitu iznad mora sjaje najljepše zvijezde, još nešto 'drukčije'.
Ako zavirimo u internetsku poštu, shvatit ćemo da ovo nije samo stvar prošlosti, ova legenda traje do danas. Jedino što nedostaje je konkretna realizacija 'kontakata'.

O paštetarima


To su davno Hrvati zapazili i ovaj termin sami su izmislili, objašnjava se u tekstu. Istina je, tko se ikad vozio na Jadran automobilom i nije uzeo paštetu, neka prvi baci kamen… Mit o Česima i paštetama dugo će još trajati, iako se Česi sve manje ovako ponašaju, smatraju u idnesu.

Da, prtljažni prostor nekada je bio u autu natovaren namirnicama. Toga više odavno nema, a to i Hrvati znaju. No oni su još uvijek nekako nakostriješeni. Donekle ne mogu shvatiti da su sami bili krivi. Česi i njihove paštete, to je donekle bila pametna reakcija na povratak Nijemaca na Jadran i zapadni nivo cijena, gdje su Hrvati malo pretjerali. Česi su zauzvrat tražili bolje usluge, no njih nije bilo.

Kada netko putuje na vlastiti način, uzima neke namirnice da barem malo uštedi, to je logično. Tako to rade Nijemci ili Nizozemci kako se može vidjeti u kampovima u Češkoj, objašnjavaju oni. Štoviše, prema statistikama, Česi troše na jadranskom godišnjem odmoru sve više novca pa traže i veći luksuz. Uzalud, etiketa paštetara bit će zauvijek povezan s njima. Pomoći tu može samo jedna stvar: da u Dalmaciju dođe val turista, recimo iz Bangladeša, zaključuju mudro.

O češkom moru

Kažu da osjećaju da je Jadran 'češko' more. Baš su Česi Jadransko more pronašli početkom 20-ih godina prošlog stoljeća pa su postali pioniri turizma. Postoje i dokazi za to, hvale se. Prve je putokaze napravio Klub čeških turista, iz Praga je vodila prva međunarodna zračna linija za Dubrovnik. Prvi se hotel na otoku Brač zvao Prag, prvi su turisti na poluotoku Pelješac bili studenti iz Brna. Prva organizirana grupa na otoku Krk su, naravno, bili češki turisti. Poslije rata 90-ih godina, Česi su opet bili prvi (čak su dolazili i za vrijeme rata) pa su pomogli Hrvatskoj stati na noge kao nitko drugi jer je njihov boravak bio znak i ostalim strancima da je na Jadranu sigurno.

Nekako su uvijek smatrali Jadran 'češkim' morem, kažu. Zbog toga su 60-ih godina bili lansirani planovi i projekti za tunel kroz koji bi Česi putovali u Hrvatsku superbrzim vlakom. A ne samo to. Devedesetih godina ponikao je plan da Hrvatska ostavi dio obale Česima kako bi se smanjio dug bivše Jugoslavije prema Češkoj. 'Jadran je naše more i to je to', opće je mišljenje, piše idnes.cz. Svakog ljeta čuje se tu češki jezik, svugdje, ama baš svugdje. Mi se na Jadranu osjećamo kao da smo doma, jedinstveni je zaključak, piše idnes.cz. Stoga se nađu jako iznenađeni kada čuju neuvjerljivu istinu da Nijemaca dolazi više od Čeha i Talijana, Slovenaca. Čak i Austrijanaca…
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još