Svijet MMF O HRVATSKOJ

'Očekuje se spori oporavak, a izgledi za rast su slabi'

Hrvatska treba hitno provesti konzistentan skup makroekonomskih i strukturnih politika te politika financijskog sektora kako bi se osigurao održiv rast, preporuka je koju u zaključnoj izjavi iznosi Misija MMF-a koja je od 5. do 16. svibnja boravila u Hrvatskoj u redovnim konzultacijama u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a

'Iako je najgora recesija prošla, Hrvatska tek treba vidjeti naznake održivog gospodarskog oporavka', navodi se u izjavi čiji je prijevod objavila Hrvatska narodna banka na svojim internet stranicama.

Kako bi se riješili problemi s konkurentnošću, treba dati prioritet strukturnim politikama i fiskalnoj konsolidaciji.

Strukturne reforme na područjima tržišta rada, javne uprave i troškova poslovanja potrebne su kako bi se omogućilo fleksibilnije određivanje plaća, unaprijedilo poslovno okružje i povećala uloga privatnoga sektora u gospodarstvu, smatra Misija MMF-a.

'Razine plaća u Hrvatskoj, koje su visoke kako u usporedbi s razinom dohodaka tako i u usporedbi s razinom produktivnosti, treba korigirati naniže kako bi se omogućila interna prilagodba s obzirom na to da je tečajni režim stabilan.'

Fiskalna politika, kako se navodi, treba spriječiti daljnje povećanje manjka u 2011, a kako bi se povećala otpornost na šokove dobro je postupno jačati međunarodne pričuve i održavati snažne bonitetne politike.

Očekuje se da će oporavak biti spor, a srednjoročni su izgledi za rast slabi, smatraju članovi Misije.

Nakon pada BDP-a za 1,25 posto u 2010. u ovoj godini očekuju umjeren oporavak od 1 posto, rast stope inflacije na 3,25 posto, te procjenjuju da će potrebe za inozemnim financiranjem premašiti 30 posto BDP-a.

U izgledima prevladavaju negativni rizici, kratkoročno oni proizlaze iz visokih cijena robe i zaraze iz 'perifernih' zemalja eurozone.

'Pozitivni rizici uključuju snažniji globalni rast i uspješno privlačenje zanimanja ulagača za infrastrukturne projekte koje je Vlada nedavno najavila. U srednjoročnom razdoblju, pristupanje EU pruža mogućnosti za veće priljeve i rast, ali bi zahtijevalo dodatne napore na povećanju kapaciteta apsorpcije', smatraju u MMF-u.

Kako bi se riješili dugoročni strukturni problemi, Vlada je početkom prošle godine donijela Program gospodarskog oporavka (PGO), sveobuhvatan paket reformi.

'Mjere koje PGO sadrži bile su namijenjene rješavanju potreba za ključnim reformama, i u nekim je najvažnijim područjima postignut napredak', ističu članovi Misije, podsjećajući da su donijete izmjene i dopune zakona o mirovina, zakona o državnoj službi, neporezna davanja smanjena 25 posto te ponovno poduzeti napori da se provede privatizacija.

Iz Misije pozivaju na odlučnu provedbu preostalih ključnih reformi, prioritet bi trebalo dati promjenama zakona o radu kako bi se ostvarili uvjeti za konkurentnije određivanje plaća i smanjenju veličine javne uprave, a mjere uključuju i poboljšanje poslovnog okružja smanjenjem ulaznih i izlaznih troškova i neporeznih davanja, dovršavanje privatizacije.

Članovi Misije priznaju da je provođenje tih reformi zahtjevno, ali smatraju ih prijeko potrebnima za ostvarenje maksimalne koristi od pristupanja EU.

Misija ocjenjuje da se fiskalna pozicija Hrvatske pogoršala 2010. te poziva na provedbu dodatnih mjera kojima bi se spriječilo povećanje manjka u 2011.

Ciljani manjak proračuna opće države za 2011. jest 5 posto BDP-a, no, uz sadašnje politike, projekcije članova Misije ukazuju da će on dosegnuti 5,75 posto, a javni dug 47 posto BDP-a (uključujući preuzeti dug brodogradilišta).

Preporučuju da se ukupni proračunski manjak (ne računajući dugove brodogradilišta) u odnosu na BDP zadrži na razini iz 2010.

S tim u vezi ohrabruje to što su hrvatske vlasti donijele određene pričuvne mjere, a iz Misije 'pozivaju vlasti da se odupru svim pritiscima na povećanje rashoda u predizbornom razdoblju'.

Također pozdravljaju donošenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti i preporučuju konsolidaciju zasnovanu na rashodima kako bi se do 2016. postigla ciklički uravnotežena fiskalna pozicija.

U točkama vezanim za monetarnu i tečajnu politiku, članovi misije MMF-a ističu da devizne rezerve likvidnosti gospodarstva treba očuvati.

Na vrhuncu krize 2008. i 2009. kao i krajem 2010. HNB se odupro deprecijaciji tečaja prodajom međunarodnih pričuva i ublažavanjem bonitetnih mjera koje se odnose na devizna sredstva, a Misija smatra da je opseg upotrebe takvih mjera ograničen u predstojećem razdoblju.

HNB treba težiti postupnom jačanju međunarodnih pričuva kako bi se suzbili rizici koji proizlaze iz vanjskih ranjivosti, a iz MMF-a kao jedan od načina navode male dnevne unaprijed najavljene kupnje deviza, koje bi se provodile ako se ne pojave ustrajni deprecijacijski pritisci.

'To bi impliciralo akomodativnu monetarnu politiku, koja bi bila primjerena s obzirom na postojeći veliki proizvodni jaz i nisku stopu temeljne inflacije. Ako se povećaju inflatorni pritisci ili se pokrenu negativna tečajna očekivanja, monetarnu će politiku trebati postrožiti', smatraju u MMF-u.

Vezano za bankarski sektor ističu kako bi financijsku stabilnost sustava trebalo nastaviti štititi snažnim propisima i nadzorom.

Uvođenje bilo kakvih dodatnih poreza na banke trebalo bi biti provedeno u koordinaciji s EU i pažljivo osmišljeno kako se ne bi potaknuli kapitalni odljevi. Članovi Misije uviđaju da Vlada trenutačno ne razmatra uvođenje poreza na banke, ali povremeno spominjanje takvog poreza unosi neizvjesnost u poslovno okružje bankarskog sektoram, navodi se u zaključnoj izjavi.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još