Svijet BITKA ZA VJERONAUK

Emir Suljagić ujedinio katolike i muslimane u Sarajevu

Odluka novog ministra obrazovanja Emira Suljagića da se u Sarajevskom kantonu ocjena iz izbornog predmeta vjeronauka ne uvrštava u konačni prosjek izazvala je snažno negodovanje Islamske vjerske zajednice i Katoličke crkve, koji su odmah krenuli u zajednički boj protiv sekularizma u glavnom gradu Bosne i Hercegovine

SDP-ovac Suljagić tako je pokazao da odgovoran pristup ministarskom poslu rezultira pokušajima sabotaže religijskih centara moći, koji su u postdaytonskoj BiH navikli imati u svemu zadnju riječ, bili u pravu ili ne.

Trebala je to biti tek jedna tehnička sitnica. Novi ministar obrazovanja Sarajevskog kantona Emir Suljagić donio je odluku po kojoj se ocjena iz vjeronauka neće ubrajati u konačni prosjek, s obzirom na to da je riječ o izbornom predmetu. Vjeronauk je i u Bosni i Hercegovini, kao i većini ostalih država nastalih raspadom Jugoslavije, uveden u škole zbog insistiranja vjerskih zajednica koje su nakon pedeset godina sekularnog komunizma dobile priliku značajno utjecati na kretanja u društvu.

Nimalo iznenađujuće, vjerske zajednice su izabrale to učiniti preko akumuliranja što veće političke, pa i financijske moći, baveći se svime i svačime, a ponajmanje pastoralnim radom. U ratu su, opet nimalo iznenađujuće, stale na stranu oružja, a ne mira, te se sličan diskurs nastavio i do danas, kada se svećenici i imami natječu u podršci ratnim zločincima, bez imalo obzira prema njihovim žrtvama, naročito ako su 'pogrešne' vjere, odnosno nacionalnosti.

U takvom kontekstu također nije nimalo iznenađujuće što je jedna tehnička i zdravorazumska odluka SDP-ova ministra Emira Suljagića izazvala reakcije koje su uslijedile. Već danima se Suljagića u dijelu sarajevskih medija demonizira kao neprijatelja djece i vjere, a zajedničku frontu otvorile su i Islamska zajednica i Katolička crkva. U zajedničkom priopćenju oglasili su se rukovodilac Vjerskoprosvjetne službe Rijaseta Islamske zajednice u BiH Muharem ef. Omerdić i pročelnik Katehetskog ureda Vrhbosanske nadbiskupije monsinjor Petar Jukić, te zatražili od kantonalnog ministra obrazovanja Emira Suljagića da opozove svoju odluku od 22. travnja 2011. godine. 'U slučaju da Vaša odluka ne bude opozvana, bit ćemo prinuđeni iskoristiti sve raspoložive zakonske mogućnosti zaštite dostignutog statusa predmeta vjeronauka koji je zakonskim okvirima u svemu izjednačen sa statusom ostalih obaveznih školskih predmeta', zaprijetili su u dopisu Omerdić i Jukić. Podsjetili su i da se u Članku 16. Temeljnog ugovora između Vatikana i BiH navodi da naša država vjeronauk priznaje kao temeljno pravo 'pod istim uvjetima kao za sve druge obavezne predmete'.

To je ujedno bilo i najpristojnije očitovanje o Suljagićevoj odluci, jer se uskoro o svemu oglasio resi Mustafa Cerić, poglavar muslimana u BiH, te u svojem standardno manipulativnom stilu otvorio sezonu lova na Suljagića. Cerić je pozvao ministra Suljagića da odluku povuče ili da podnese ostavku. 'Te škole nisu ministrove, već državne! Oni koji leže na Kovačima nisu dali živote da bi on ukidao vjeronauku. To je samo početak. Kasnije će nam ukinuti medresu, pa džamiju. Ovo što najavljuju da će ukinuti vjeronauku samo je test da vide koliko smo izdržljivi', ispričao je u svojem prepoznatljivom demagoškom stilu Cerić na proslavi maturanata Gazi Husrev-begove medrese.


U hajku na Emira Suljagića uključio se i Dnevni avaz, objavivši komentar pod naslovom 'Dvanaest razloga za ostavku ministra Suljagića', zapitavši se usput i 'je li islam toliko zlo'. Riječ je o pogromaškom tekstu, kakvi su odavno specijalnost dnevnika u vlasništvu tajkuna Fahrudina Radončića, koji je na prošlim izborima ušao u politiku sa svojim desničarskim Savezom za budućnost BiH. Vrhunac vjerske histerije ipak je bio tekst koji je izašao na službenim stranicama Rijaseta Islamske zajednice, naslovljen 'U Vladu Kantona zabranjen ulazak psima i vjerskim službenicima'.

U njemu se Rijaset bavi karikaturom objavljenom u dnevnom listu Oslobođenje, proglasivši je u svojoj biti nacističkom, što s realnošću nema nikakve veze. U udruženom medijskom pothvatu protiv odluke Emira Suljagića razumna objašnjenja nisu imala priliku doći od izražaja. Suljagić je jasno objasnio svoju odluku, ističući da je trenutačna praksa diskriminirajuća prema djeci koja ne idu na vjeronauk. No sarajevska mahala mu nije mogla oprostiti ni što je, nakon godina sudskog i političkog mrcvarenja, konačno iz sarajevskih vrtića ukolonio notornu Arziju Mahmutović, bivšu direktoricu te ustanove, čiji su glavni ciljevi uvesti vjeronauk i za petogodišnjake, a istovremeno im zabraniti Djeda Mraza. Uz Suljagića su stali tjednik Dani i dnevnik Oslobođenje, koji se smatraju bliskim SDP-u, kao i Helsinški komitet BiH. 'Instrukcija ministra obrazovanja i nauke u Vladi Kantona Sarajevo Emira Suljagića koja se odnosi na predmet vjeronauke u školama ni na kakav način ne dovodi u pitanje vjerske slobode', stav je Helsinškog komiteta.

Na kraju se i dugim tekstom za Radio Sarajevo o svemu oglasio i Emir Suljagić, objasnivši da 'vjeronauka nije ukinuta, niti postoji plan da bude ukinuta'. Istaknuo je razloge za svoju odluku: 'Prvi je što sadašnja praksa diskriminira one učenike koji ne pohađaju vjeronauku. I pored tog što sam u posljednje vrijeme vrlo često u dilemi govorim li uopće bosanski i po cijenu da se ponavljam: naša djeca ne mogu pred našim zakonima biti u neravnopravnom položaju, ne mogu biti jednaka i jednakija. Drugi je razlog što država u ovom trenutku naprosto nema novca da uvodi alternativni predmet.'

Tko je Emir Suljagić?

Emir Suljagić rođen je 1975. godine, a svoje djetinjstvo i mladost proveo je u Srebrenici. Tamo je bio i za vrijeme rata u BiH te je jedan od rijetkih preživjelih, s obzirom na to da je radio kao prevoditelj za UN. Dvanaest članova njegove šire obitelji nisu bili te sreće te su ih Mladićeve snage pogubile. Suljagić je bio dugogodišnji novinar tjednika Dani te je autor jedne od najboljih publicističkih knjiga o srebreničkom genocidu, 'Razglednica iz groba'. U Sarajevu je završio političke znanosti, a u međuvremenu je i doktorirao. Ministar obrazovanja Sarajevskog kantona postao je početkom ove godine.

Koliko god se Suljagić trudio raspravu podići na nivo argumenata i minimalne racionalnosti, ekstremniji vjerski krugovi su nastavili s demagogijom. Najnoviji primjer toga jest oglašavanje Udruženja vjeroučitelja Tuzlanskog kantona, u kojem je, između ostaloga, rečeno i sljedeće: 'Kome se požaliti za podjarmljenost, izrugivanje i poniženje? Tko su bošnjački predstavnici u vlasti? U vlasti koje nema. Šta o državi, narodu, vlasti, obrazu znaju potkupljivi paušalci, dronjavi klimoglavci, neumorni sanjari što su u napušenoj provincijskoj kafani redovno maštali da ih se nekad nešto pita, da u nekakav dokument prošaraju svoj nerazgovijetan potpis, da imaju službeni auto i vozača, lepršavog i uvijek raspoloženog da ministarka na njemu istrenira učtivost i pristojnost.' U ostatku teksta se priča o Osami bin Ladenu i Ratku Mladiću, Queer Festivalu i Emiru Kusturici, a sve zajedno je zavidna struja nesvijesti i bućkuriš koji, kako ide poslovica, ni pas s maslom ne bi progutao.

Napadi kojima je Emir Suljagić već tjednima izložen zbog jedne sitne, a opet potpuno smislene, logike samo su pokazatelj raspojasanosti vjerskih organizacija u postkomunizmu. Uostalom, ni u Hrvatskoj već godinama nije moguće u škole uvesti seksualni odgoj baš zbog protivljenja Crkve, dok je u Srbiji svojedobno ministrica obrazovanja predlagala da se Darwin izbaci iz škola, a uvede kreacionizam.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još