IZIGRAVANJE PRAVDE

'Pomilovati, ne osuditi'

14.05.2011 u 07:59

Bionic
Reading

Institut pomilovanja osuđenika na zatvor u Bosni i Hercegovini obilato se koristi. Posljednjih godina pomilovani su osuđenici za koruptivna kaznena djela, mahom političari i utjecajni biznismeni, a da ni dana ni noći nisu proveli u zatvoru

Kako je razotkrilo najnovije istraživanje sarajevskog Centra za istraživačko novinarstvo, od 2006. do 2010. godine u BiH je, nakon osuda za razna kaznena djela, pomilovano 25 dužnosnika i službenika. Kako je u tom razdoblju pomilovano ukupno 244 osuđenika, proizlazi da dužnosnici i službenici čine desetinu tog broja. Osuđivani su, a kasnije pomilovani, ministri, načelnici općina, suci, predsjednici upravnih odbora, direktori i inspektori.

Jedan od njih je i Halid Galijašević, 2009. godine osuđen zbog nezakonitog trošenja novca u Poštanskoj banci BiH, a danas radi u javnom poduzeću BH Gas kao menadžer za investicije. Vrhovni sud Federacije BiH pravomoćno ga je osudio 2008. godine za zloupotrebu službenog položaja ili ovlasti. Dokazano je da je 2002. godine kao predsjednik upravnog odbora Poštanske banke BiH potpisao odluku kojom je tadašnjem direktoru banke Mufidu Loji odobrio kredit od 70 tisuća maraka i bespovratnu pomoć od 50 tisuća maraka za kupovinu stana. Zauzvrat, Lojo je Galijaševiću potpisao kredit od 50 tisuća maraka.

Na sudu je dokazano da su takve, očito drugarske, usluge radili nezakonito, pa je Galijašević dobio četiri, a Lojo šest mjeseci zatvora. Međutim, zahvaljujući predsjednici FBiH Borjani Krišto, obojica do dana današnjeg nisu ni dana bili u zatvoru jer ih je ona pomilovala krajem 2009. godine. Umjesto zatvorske, ona im je dodijelila dvogodišnju uvjetnu kaznu.

Osim Krišto, kao predsjednice FBiH, zakon omogućava da se pomilovanjima bave članovi Predsjedništva BiH, predsjednici FBiH i RS te gradonačelnik Brčko Distrikta. Prvo trebaju dobiti mišljenje komisija za pomilovanje koje rade u okviru državnog ili entitetskih ministarstava pravde i Pravosudne komisije Brčko Distrikta. Međutim, mišljenja tih komisija ne moraju uvažiti, a nisu dužni ni obrazložiti razloge zbog kojih su nekoga pomilovali.

Dužnosnici s takvim ovlastima zatvorske kazne mogu smanjiti, zamijeniti uvjetnim osudama, osuđenika potpuno osloboditi zatvorske kazne ili čak osudu izbrisati.

Renata Radić, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo koja je otkrila ovaj dio stvarnosti BiH, kaže da je na problem nabasala analizirajući jedan slučaj. 'Predsjednik RSRajko Kuzmanović pomilovao je svoga rođaka, koji je udario svoju majku, tako da mu je brisana presuda. To znači da je dobio čist dosje. Međutim, kada sam ušla u istraživanje, vidjela sam da je puno veći problem od tog rođačkog pomilovanja što pomilovanja dobivaju političari koji su izvršili koruptivna djela. S jedne strane slušamo političare kako se retorički zalažu da se spriječi korupcija, a s praktične strane imamo situaciju da se koruptivni političari pomiluju i najčešće vrate na neka dobra radna mjesta ili uđu u politiku', objašnjava ona.

Radić je otkrila i druga kontroverzna pomilovanja političara uhvaćenih i osuđenih za koruptivna kaznena djela. Pored bankara Galijaševića i Loje, predsjednica Krišto unazad četiri godine zatvorskih kazni oslobodila je i Hazima Vikala, nekadašnjeg predsjednika Vlade Tuzlanskog kantona, Peru Mađara, bivšeg načelnika Općine Kiseljak i Branka Goluba, bivšeg guvernera Srednjobosanskog kantona. Ova trojica osuđena su zbog zlouporabe položaja. Predsjednica Krišto potpuno je oslobodila Vikala od kazne od četiri mjeseca, a Mađaru i Golubu kaznu zatvora od osam i šest mjeseci promijenila u uvjetnu kaznu od dvije godine.

Da zatvorske osude nisu ostavile značajnijih tragova na životopisima uglednih političara, svjedoči činjenica da nastavljaju raditi na javnim funkcijama. Mađar je šef poslovnice Zavoda za zapošljavanje u Kiseljaku, Golub član Kantonalnog odbora HDZ BiH, a Vikalo tjera privatni biznis.

Raj za utjecajne osuđenika nastavlja se i u Republici Srpskoj. U posljedne četiri godine pomilovano je 136 osuđenika, a od toga su za njih 23 osude brisane.

Recimo, presuda je obrisana Đorđu Samojku, bivšem sucu Osnovnog suda u Sokocu, Draganu Toviloviću, direktoru građevinskog poduzeća 11. novembar iz Srpca i Radomiru Neškoviću, bivšem direktoru Radiotelevizije RS.

Kaznena djela svih trojice povezana su s njihovim javnim položajima - Samojko je osuđen zbog zlouporabe položaja, Tovilović za zaključenje štetnog ugovora, a Nešković za nesavjestan rad u službi. Osuđeni su na novčane kazne, a brisanjem tih osuda htjelo im se omogućiti nesmetan nastavak rada u javnim službama u kojima je zapošljavanje uvjetovano nekažnjavanjem. Pokazalo se da trojki upravo zbog toga odlično ide, pa je Nešković profesor na Fakultetu političkih nauka u Banja Luci, Tovilović je zamjenik načelnika Općine Srbac, a Samojko vodi odvjetnički ured u Sokocu.

Brisanje presuda, pomilovanja i smanjenja kazni u BiH se zloupotrebljavaju, tvrde stručnjaci. Bivši Visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown 2005. godine zato je donio odlulu o privremenoj obustavi ovlasti za davanje pomilovanja do donošenja zakona o tome. Ashdown je tada rekao da je 'očigledno da je lakše kriminalcu da dobije pomilovanje od svojih prijatelja u BiH, nego običnom građaninu da položi vozački ispit'. Međutim, i nakon donošenja posebnih zakona, priča se nastavila.

Bolja situacija jedino je u Brčko Distriktu gdje je pomilovano 12 osoba od 66 podnesenih zahtjeva, a nijedna od tih osoba nije osuđena za zlouporabu položaja.

Novinarka Radić smatra da je u slučaju pomilovanja problem u prevelikim ovlastima određenih dužnosnika, koje nitko pritom ne kotrolira. Institucije zadužene za pomilovanje su Predsjednik FBIH, Predsjednik RS, Predsjedništvo BIH i gradonačelnik Brčko Distrikta. Zahvaljujući zakonima o pomilovanju njima je dano u ovlast da pomiluju koga hoće bez obrazloženja zašto su to učinili. Imaju samo zabranu pomilovanja osuđenika za ratni zločin. 'Ali da apsurd bude veći, osim pravdanja bilo kome zašto su to učinili, oni mogu pomilovati osobe koje nisu ni dana bile u zatvoru. Time je potpuno obezvrijeđen pravosudni sistem. Jer što onda rade sudovi? Tužiteljstva? Drugo, izvještaj o pomilovanju podnosi se parlamentima, ali parlamenti nemaju utjecaj da promjene odluku o pomilovanju', tumači Radić.

Tportal je već pisao o sličnim temama, o čemu možete više pročitati ovdje