KORUPCIJA I SAMOVOLJA

Reuters otkriva zašto nema ulaganja u Hrvatsku

28.04.2011 u 20:00

Bionic
Reading

Prije pet godina, strani i domaći investitori prikupili su milijardu eura za izgradnju luksuznog turističkog i sportskog odmarališta u Hrvatskoj, sa slikovitim pogledom na jadranski grad Dubrovnik. Gradnja još uvijek nije počela - to je samo jedan primjer zašto Hrvatska vodi bitku da se kvalificira za ulazak u Europsku uniju i zašto možda neće ubrati onoliko investicija koliko želi, čak i ako dobije ulaznicu za europski blok, piše Reuters. Tekst prenosimo u cijelosti

Investitori u dubrovački projekt angažirali su tvrtku za dizajniranje golf terena Greg Norman i planirali privući turiste dubljeg džepa s dva hotela, dva golf terena, sportsko-rekreacijskim centrom te vilama i apartmanima za odmor.

'Nakon mnogo poteškoća koje smo imali zbog loših zemljišnih knjiga, uspjeli smo u posljednjih pet godina steći 3,5 milijuna četvornih metara zemljišta koji nam trebaju za ovaj projekt', rekao je Ivan Kusalić, direktor projekta tvrtke Razvoj golf, nositelja projekta Golf park Dubrovnik:

'Sada bismo željeli započeti građevinske radove, ali smo zaglavljeni usred stalnih promjena u planovima izgradnje zbog prepirki između dužnosnika na lokalnoj razini.'

Uvjeravanje Bruxellesa

Hrvatska se nada da će do polovice godine završiti pristupne pregovore s Europskom unijom i postati 28. članica bloka tijekom 2013. ili početkom 2014. ukoliko se pregovori otegnu još nekoliko mjeseci.

Prije dva desetljeća u srcu sukoba na Balkanu, Hrvatska bi sada bila, nakon Slovenije, druga po redu članica EU od sedam država koje su nastale nakon raspada Jugoslavije.

Hrvatska je već napravila mnoge službene korake prema ulasku u EU, ali još mora uvjeriti Bruxelles da su njezino pravosuđe i temeljna ljudska prava na razini standarda bloka.

Prekomjerna birokracija, razne komunalne naknade, korupcija, spori sudski procesi i problemi sa zemljišnim knjigama koje datiraju iz komunističke ere ključni su problemi za potencijalne investitore.

Zaustavljanje korupcije i osiguravanje učinkovitog i neovisnog pravosuđa također su uvjeti za ulazak u EU.

'Zabrinuti smo napretkom u borbi s korupcijom u Hrvatskoj i naglašavamo važnost osiguravanja učinkovite i efikasne provedbe antikorupcijskih reformi', poručio je Transparency International u travanjskom izvješću.

Nakon dvije godine recesije, Hrvatska je željna fondova EU-a i inozemnih izravnih ulaganja. Za vrijeme globalnog kreditnog buma, strano zaduživanje financiralo je osobnu potrošnju i državne investicije. Sada je vanjski dug dosegnuo 100 posto BDP-a.

Inozemna izravna ulaganja u prošloj su godini pala na 440 milijuna eura, sa 2,1 milijarde u 2009. godini i rekordne 4,2 milijarde u 2008. godini. Analitičari kažu da gospodarski rast od 1,5 posto, kojemu se Vlada nada u ovoj godini, nije dovoljan da preokrene stopu nezaposlenosti od 19,3 posto.

'Naš projekt cilja na 1.000 novih radnih mjesta i godišnji doprinos hrvatskom BDP-u od 0,2 do 0,3 posto', rekao je Kusalić.

'Pa ipak, zapeli smo. Ono što se ovdje događa je da investitori dobiju obećanja da će im se sve dozvole brzo dati, oni tada kupe zemljište i suočavaju se sa samovoljom među lokalnim dužnosnicima. To je područje u kojemu korupcija može cvjetati', dodao je.

Samovolja

Otkad je Vlada u prosincu imenovala Domagoja Ivana Miloševića prvim zamjenikom premijerke posebno zaduženim za poboljšanje investicijske klime, neke su promjene postignute ili barem najavljene.

Ovog mjeseca Vlada je predložila porezne olakšice vezane za otvaranje novih radnih mjesta. Milošević kaže da će se Hrvatska također pobrinuti da problemi sa zemljišnim knjigama ne blokiraju investicije i da se utvrde strogi rokovi u kojima administracija mora odgovoriti na svaki zahtjev potencijalnog investitora.

'Radimo na skraćivanju procedura u urbanizmu i naši sudovi dobili su instrukcije da brzo i efikasno rješavaju slučajeve vezane uz investicijske projekte', rekao je Milošević.

Priznao je da postoje problemi s dužnosnicima na općinskim i županijskim razinama, a lokalni ekonomisti upozoravaju da pojedinačne mjere neće postići potreban proboj. Isto čine i potencijalni investitori.

Robert Benmosche, izvršni direktor AIG-a, najveće osiguravateljske kuće u svijetu, kupio je dva velika vinograda na hrvatskom poluotoku Pelješcu. Nada se da će taj hobi u idućim godinama pretvoriti u posao, ali kaže da će reforme još potrajati.

'Pravi test bio bi da neka kompanija za hipotekarna osiguranja kaže da će ovdje zapravo poslovati zbog kvalitete zemljišnih knjiga', rekao je Benmosche.