Svijet POLITIČKA KRIZA U BiH

'SAD podržava marginalizaciju Hrvata'

Politička kriza u Bosni i Hercegovini zalazi sve dublje u labirint sumnjivih kompromisa, izigravanja demokratske procedure, opasnih pritisaka i igrica s vatrom. Nakon što su vodeće hrvatske stranke obnovile samoproglašeni Hrvatski narodni sabor i zatražile reformu Daytonskog sporazuma – šire shvaćenu kao zahtjev za trećim entitetom - još uvijek nije jasno koji su sljedeći koraci inicijative dva hrvatska HDZ-a

'Kada imate tako grubo i nesankcionirano kršenje Ustava i zakona, kao što je to slučaj s formiranjem vlasti u Federaciji BiH, onda vam, nažalost, ne preostaje mnogo političkih opcija', izjavio je u razgovoru za tportal Marinko Čavara, potpredsjednik HDZ BiH.

Formiranje Hrvatskog narodnog sabora neki povezuju s propalim pokušajem stvaranja istoimene hrvatske samouprave u BiH prije deset godina, no organizatori skupa takva tumačenja nazivaju političkim spinom.

Američki veleposlanik blokira hrvatsku inicijativu

Dvije stranke s HDZ-om u imenu, za koje glasa 80-90 posto hrvatskih birača, već mjesecima upozoravaju na ilegalnost načina na koji su izabrani predsjedništvo i parlament u Federaciji BiH (jedan od dva entiteta, uz Republiku Srpsku). Kada je u korist njihove žalbe presudilo i Središnje izborno povjerenstvo, presudu je suspendirao visoki predstavnik Valentin Inzko. Time je dozvolio da u iznimno kompliciranom sustavu Federacije BiH velika većina hrvatskih birača već šestu godinu, nakon dvije velike krize, i dalje ne uspijeva dobiti predstavnike u vlasti.

'Ohrabruje što je velik dio poslanika međunarodne zajednice osudio potez visokog predstavnika. Znamo da je Inzko svoju odluku, negativnu po Hrvate kao konstitutivni narod u BiH, donio pod pritiskom američkog veleposlanstva. Stabilna BiH nije svima u interesu, a ovo stanje vodi prema anarhiji i pitanje je dokle će se moći kontrolirati', izjavio je Čavara.

Ni u jednom HDZ-u ne žele izrijekom potvrditi da jučerašnja rezolucija HNS-a traži treći entitet za Hrvate, već govore o potrebi međunarodne intervencije i federalnom preustroju BiH, u kojem bi jedna nova teritorijalna jedinica imala etničku hrvatsku većinu. Iako su se upravo vratili sa samoproglašenog Hrvatskog narodnog sabora, HDZ-ovci tvrde da se za svoje programe namjeravaju boriti isključivo kroz državne institucije. Veso Vegar iz HDZ-a 1990. kao primjer je spomenuo međuopćinska vijeća.

'Želimo međunarodnu konferenciju na kojoj bi, pored svjetskih sila, značajnu ulogu odigrale i susjedne Hrvatska te Srbija i na kojoj bi se stvorio svima prihvatljiv i funkcionalan, novi ustavni poredak BiH', rekao je Vegar.

Dayton - politički Frankenštajn

O nužnosti da međunarodna zajednica preuzme odgovornost za kašu koju je sama skuhala tportalu je govorio i iskusni diplomat iz BiH koji je želio ostati anoniman.

'Imamo jedan frankenštajnski politički sustav, koji su Amerikanci 1995. godine napravili kako su već napravili: brže-bolje, samo kako bi zaustavili rat, sa stavom 'poslije ćemo doraditi'. Daytonski je sporazum već tada pokazivao nekonzistentnost i neusklađenost s međunarodnim standardima.

A sada (nakon dodatnih izmjena zakona i ustavnih amandmana, op. M. S.) izlaz bismo, kao, trebali pronaći mi sami, zarobljeni u sustavu koji sadrži sve moguće mehanizme blokade, a nijednu jedinu polugu za deblokadu! Normalan i prihvatljiv ustavni poredak mora projektirati međunarodna zajednica, koja i jest autor ovakve BiH', kazao je tportalov sugovornik.

Zasad, srećom, ova kriza u zemlji bolne povijesti ne proizvodi društvene nemire, premda u trenucima kada država jedva funkcionira degradira i ekonomija.

'Građani su u principu još uvijek normalniji od političara i političkih sustava zemlje u kojoj žive. Vjerujem da zasad još uvijek nije moguć krvavi rasplet ove krize, zbog sjećanja na nedavnu prošlost i svijest kako rat izgleda. Generacija koja je ratovala nema želje za time, a na kraju krajeva, ni dokaza da su ratovali za ispravnu stvar.

No, s druge strane, kad je riječ o krizama, tu je stvar slična kao i s raspadom Jugoslavije. Posrijedi su programi koji su se pripremali godinama, dok za njih nije došlo vrijeme. A onda, kad krenu događanja, nazivaju to 'realpolitikom'. Ako se ova kriza nastavi razvijati, ne znam gdje je granica izdržljivosti... Doći će nove generacije, novi ljudi i nova energija, a s njom i motivi za ulazak u nove konflikte', upozorio je diplomat.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još