Svijet ANALIZA GORDANA DUHAČEKA

Hoće li finski euroskeptici srušiti euro?

Trijumfalan rezultat finskih ekstremnih desničara na nedavno održanim parlamentarnim izborima mogla bi se pretvoriti u velike probleme za cijelu Europsku uniju, koju nacionalistička finska stranka Pravi Finci smatra prijetnjom

Europska unija je iznimno komplicirana politička tvorevina, koja okuplja 27 država različite veličine i povijesti, interesa i moći. Uobičajeni način djelovanja unutar EU-a jest beskrajno dogovaranje i kompromis, s kojime svi trebaju biti barem jednako nezadovoljni, a sve to, naravno, u sjeni interesa Njemačke i Francuske, bez čije osovine EU ne bi zapravo ni postojao.

Manje države se zato često, i s pravom, znaju žaliti da ih Nijemci i Francuzi dovode pred svršen čin kada se odlučuje o važnim temama te da su njihovi nacionalni interesi drugorazredni u odnosu na francuske i njemačke.

S druge strane, kada neka od tih manje moćnih država doživi bankrot, prvenstveno zbog neodgovorne politike vlastite vlade, EU je adresa na koju se odmah obraćaju za pomoć, a Njemačka odjednom nije tako grozna kada treba platiti tuđe račune.

Finska takvih problema nikad nije imala, te se u toj državi već desetljećima živi u rastućem blagostanju, u međuvremenu čak tolikom da se i pristup internetu smatra temeljnim građanskim pravom. I onda je ta i takva Finska, model ekonomskog uspjeha i uzoritog građanstva, odlučila na u nedjelju održanim parlamentarnim izborima 20 posto glasova dati populističkoj desnici okupljenoj u stranci Pravi Finci.

Vođa finskih ultradesničara je Timo Soini, koji je u predizbornoj kampanji često istupao protiv EU-a, naročito financijskih paketa za spašavanje eura, kojim se trenutno koristi 17 članica Europske unije. Nakon što je euro raskliman bankrotom Grčke, a onda i propašću irskih banaka, novi monetarni bolesnik EU-a je Portugal, koji od Bruxellesa traži 80 milijardi eura za spašavanje svojeg budžeta, odnosno zajedničke europske valute.

'Zašto Finska mora plaćati pogreške drugih?' pitao se pred novinarima Timo Soini, u trijumfalnom raspoloženju nakon odličnog izbornih rezultata, zaključivši da se 'sadržaj politike mora promijeniti' te da su 'Finci bili previše mekani prema Europi'.

U prijevodu to znači da Pravi Finci imaju namjeru blokirati razne europske projekte ukoliko postanu dijelom koalicijske vlade.

Pobjednici finskih izbora su konzervativci, koji sada imaju priliku birati između svojih vječnih suparnika socijaldemokrata i populističkih desničara, s kojima definitivno imaju više zajedničkog.

Za krizu u kojoj se trenutno nalazi EU odluke finske nacionalne politike mogu imati dalekosežne posljedice, naročito kada je riječ stabilnost eura. Naime, u sljedeće dvije godine EU treba ustanoviti zakladu za spas eura (ESF) koja bi iz financijskih nevolja izvukla bilo koju od zemalja koje čine monetarnu uniju. Finci bi tom fondu trebali dati oko osam milijardi eura, što je tek 1,8 posto sveukupnih sredstava, ali je Pravim Fincima i to očito previše. Njemačka pak pokriva 28 posto cjelokupnog iznosa, što predstavlja 119 milijardi eura.

Analitičari upozoravaju da prijetnje koje dolaze iz Finske čine i međunarodna tržišta kapitala nervoznima, što bi još više moglo otežati spašavanje Portugala i stabilnosti samog eura.

Apsurd situacije je, između ostaloga, u tome što je Finska itekako profitirala uvođenjem eura, te da je ekonomski iznimno stabilna i, uostalom, bogata država. Sada je pak 20 posto finskih glasača odlučilo podržati potpuni zaokret, pa se treba vidjeti hoće li se to odraziti i politiku prema EU.

Povrh toga što Pravi Finci nisu spremni spašavati euro, kao temeljiti euroskeptici nemaju baš ni povoljan stav prema proširenju Europske unije. Tako da se odličan izborni rezultat ekipe Tima Soinija itekako tiče i Hrvatske.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još