Svijet INTERVJU YOSHIO TAMURA

'Nemojte ocrnjivati proizvode iz Japana'

'Želio bih apelirati na sve zemlje i na sve medije da se ne pretjeruje u ocrnjivanju proizvoda koji dolaze iz Japana. Sve što izvozimo je najbolje kvalitete, inače to ne bismo dali na tržište. Važno je to istaknuti jer ima pretjerivanja u izvještavanjima i lažnih glasina, a mi se protiv toga borimo potpunom transparentnošću naših poteza i informacija'

Japanski veleposlanik Yoshio Tamura rođen je u Tokiju. Studirao je pravo i radio je u ministarstvu financija i, zatim, okoliša. U diplomaciji je služio kao tajnik u veleposlanstvu u Bonnu, u Zapadnoj Njemačkoj, od 1980. do 1983. Zagreb mu je prva pozicija kao veleposlanika.

Vaša ekselencijo, najprije mi dozvolite da, u ime redakcije tportala i naših čitatelja, žrtvama zemljotresa, tsunamija i nuklearne havarije, japanskome narodu i vama osobno, izrazim duboku sućut. Ako sam dobro obaviješten, ono što bi Japanci voljeli čuti jest 'Ganbaru Nihon!' (Ustraj, Japanu, daj najbolje od sebe!).
Hvala vam! Iskreno vam hvala.

Lucija Bušić
Japanski veleposlanik u razgovoru s novinarom tportala Dragom Pilselom
Kako ste dočekali vijest o tragediji u vašoj zemlji?

Bilo je to, da se podsjetimo, 11. ožujka u 14.45 po japanskom vremenu: dakle oko šest sati ujutro u Hrvatskoj i ja sam tada još bio u krevetu. Kao i obično, nakon ustajanja, uključio sam televiziju i preko satelita krenuo gledati vijesti japanske televizije. Bio sam zbunjen. Nisam isprva mogao shvatiti što se događalo, a onda mi je bilo teško povjerovati da se tako jak potres ipak dogodio: 9,0 po Richteru, pa onda i taj strašan tsunami. Riječ je o najvećoj takvoj katastrofi u 150 godina naše povijesti, otkada se mjere zemljotresi. Mi nikada nismo imali tako velik tsunami. Bio sam osupnut i zatečen.

Koji su prioriteti japanskih vlasti?

Mi sada nastavljamo činiti svaki mogući potez kako bismo pomogli ljudima koji su i dalje u opasnosti. Pored toga, nastavljamo voditi brigu da predvidimo i spriječimo širenje štete. Posebno smo koncentrirani na to da spriječimo nuklearnu katastrofu većih razmjera. Vlada Japana čini sve što je moguće da spriječi daljnje širenje radijacije. Koristimo sve svoje raspoloživo znanje, no i ono stranih stručnjaka i znanstvenika, a naša vlada razmatra sve moguće scenarije i radnje koje bi trebalo poduzeti u oštećenim nuklearnim postrojenjima.

Primjećujem da vaša vlada nudi vrlo kvalitetne informacije...
To nam je jako važno. Istovremeno, svaki dan dajemo ažurirane i transparentne informacije, ne samo, naravno, za Japance, nego i za predstavnike stranih država i za strane novinare. Imamo dnevne press-konferencije za diplomate, uključujući i hrvatsko veleposlanstvo, i za strane novinare. Za nas je transparentnost informacija od izuzetne važnosti.

Što se pak događa i što radite u vezi s havarijom u centralama u Fukushimi?
Obavljamo nadzor situacije u zraku, u moru, na poljima i u pitkoj vodi. Gdje god primjećujemo povišenu radijaciju uvodimo restriktivne mjere ili zabrane. Naprimjer, ako poljoprivredni proizvodi u prefekturi Fukushima budu kontaminirani, mi ih nećemo plasirati na tržište. I to je važno naglasiti, nadzor je neprestan i tiče se svih proizvoda koji se koriste unutar ili izvan Japana. To znači da su svi proizvodi koji stižu iz Japana kvalitetni i sigurni. Važno je to istaknuti jer ima pretjeranih izvještaja i lažnih glasina, a mi se protiv toga borimo potpunom transparentnošću svojih poteza i informacija.

Prema medijskim spekulacijama, trebat će puno vremena da se sanira šteta u Fukushimi, a kriza se nastavlja. Zanima me stav vaše vlade glede krize u Fukushimi.
S obzirom da živimo u vrijeme globalnog zagrijavanja, nuklearne su elektrane važne jer nema emisija CO2. No vidjeli smo da je sigurnost tih centrala prioritetna. Moraju biti sigurne. Naravno, nismo znali, prije potresa magnitude 9,0, da one neće izdržati to niti nezapamćen tsunami odmah iza potresa. Moramo više učiti i napose moramo puno više učiti o sigurnosnim mjerama. Sigurnost je naš prioritet.

Jeste li zadovoljni načina informiranja o krizi u zapadnim medijima?
Želio bih apelirati na sve zemlje i na sve medije da se ne pretjeruje u ocrnjivanju proizvoda koji dolaze iz Japana. Sve što izvozimo je najbolje kvalitete, inače to ne bismo dali na tržište.

Postoji pojam koji opisuje tu japansku čast, to poštenje o kojem govorite i koji je proizveo onaj duh kod Japanaca u ovim teškim trenucima koji je, moram vam to kazati, fascinirao sve nas i koji je izvor dubokog poštovanja i divljenja prema vašem narodu zbog načina na koji se ponašate u krizi i u nedaćama, a to je bušido. Možete li nam, molim vas, pojasniti taj koncept, odakle potječe i što sve podrazumijeva?
U slučajevima ovakve katastrofe, ali i inače kad imamo hitne slučajeve mi Japanci znamo da su solidarnost i jedinstvo prvorazredna moralna kategorija. Odgajani smo odmalena za takva nepoželjna stanja, za ponašanje kod havarija, zemljotresa i slično. Znamo kako postupiti, kako obavljati evakuacije, kako ostati prisebni... Ali više od toga, važna je solidarnost. Što se pak tiče bušida, postoje mnoge interpretacije ili značenja. Bušido je ponajprije moralni kod koji su razvili samuraji, vojnici. Zapravo, 'bushi' znači samuraj, vojnik u srednjem vijeku. Oni su bili pod utjecajem zena odnosno konfucionizma koji je stigao iz Kine. Taj moralni kod uključuje kategorije kao što su hrabrost, lojalnost, poštenje... Čuo sam da se pojavio još u IX. stoljeću naše ere, iako se posebno razvio o doba Tokugawa, to jest u XVII. i XVIII. stoljeću.

Koliko je ljudi stradalo?

Kao što ste, vjerujem, čuli, imamo 13.000 mrtvih i 14.000 nestalih, a oko 140.000 ljudi živi u prihvatilištima.

Ekonomska je šteta ogromna. Govorimo o milijardama dolara...
Ali nam je ipak sada najvažnije spašavati ljudske živote.

Prošlog utorka u Splitu je održan koncert 'Ruke za Japan' za žrtve potresa i tsunamija. Bili ste tamo. Kakvi su vaši dojmovi?
Zahvalan sam publici koja je došla u Spaladium arenu u Splitu, njih oko 10.000, kao i organizatorima. Hrvatski Crveni križ pokrenuo je apel za prikupljanje novčanih sredstava za pomoć Japanu odmah nakon katastrofe. Ukupno su tijekom trajanja koncerta ostvarena 102.372 telefonska poziva te je prikupljeno 629.587,00 kuna. Organizatori koncerta bili su branitelji Splitsko-dalmatinske županije, Gradsko društvo Crvenog križa Split i Mreža udruga osoba s invaliditetom Dalmacije. Suorganizatori su bili Hrvatski Crveni križ i Grad Split. HRT je bio medijski pokrovitelj pa se koncert izravno prenosio na prvom programu Hrvatske televizije. Bio je organiziran i pozivni centar u kojem su se gledateljima javljali pjevači i osobe iz javnog života. Gledatelji su pozivima na donatorski telefon Hrvatskog Crvenog križa mogli donirati sredstva za pomoć Japanu. Svima od srca zahvaljujem za potporu, svima koji su pokazali solidarnost i koji su nam pomogli svojim donacijama. Bilo je impresivno i jako smo dirnuti tom gestom. Osim toga, bio je to vrlo dobar koncert. Pravi glazbeni događaj.

Možete li opisati reakcije građana, vlasti, medija i društva u Hrvatskoj nakon zemljotresa i tsunamija?
Nakon tragedije 11. ožujka primili smo mnogo poruka, e-mailova, telegrama, telefonskih poziva, toliko da je bilo nemoguće odgovoriti na svaki od njih. Javljali su nam se i studenti i osmoškolci, slali crteže. Kao što znate, pred veleposlanstvom su ostavljali cvijeće, svijeće, origami-ždralove. Bilo je toga toliko puno i, kako rekoh, vrlo smo zahvalni zbog te podrške. Jako nam puno znači. Hrvatska Vlada odlučila je dati financijsku pomoć. To je bilo jako ljubazno. I ne samo to, zahvalni smo i za ponuđenu medicinsku i rehabilitacijsku pomoć za žrtve.

Lucija Bušić
'Gospodarska suradnja između Hrvatske i Japana je siromašna'
Ono što je nas također duboko dirnulo jest to što pored agonije koju Japan prolazi vaša zemlja nastavlja davati humanitarnu pomoć. Dali ste novčanu pomoć za Slavoniju. U koje još projekte je vaša zemlja uključena?

Mi to nazivamo projektima ljudske sigurnosti. Iako je Hrvatska razvijena zemlja, iako je standard života prilično visok, još uvijek ima dosta potreba kao što je prioritetna zadaća deminiranja u dijelovima zemlje koji su pogođeni Domovinskim ratom. Osim toga, pomagat ćemo i donacijama medicinskih uređaja i nastavit ćemo davati tu vrstu pomoći. Nedavno smo tako u Mečenčanima potpisali darovni ugovor za nabavku medicinskog materijala za dvije ambulante, Grubišnom Polju doniralni smo vatrogasno vozilo, u Tovarniku smo donirali sredstva za nabavku poljoprivredne mehanizacije za uzgoj voća, a u Tenji smo potpisali ugovor kojim će se omogućiti sredstva za razminiranje 250.000 kvadratnih metara zemljišta.

Pamtim da je tijekom rata Japan bio najveći donator UNICEF-a. Imate li i danas tu vrstu humanitarnih projekata?

Da, naravno. Japan donira u mnogim multilateralnim projektima, ali i u bilateralnim, kao što to radimo izravno s Hrvatskom.

Pomažete li i drugdje u bivšoj Jugoslaviji?

Da, svakako. Prisutni smo u Bosni i Hercegovini, Srbiji i drugdje, sličnim humanitarnim projektima.

Kako biste opisali kulturnu suradnju Japana i Hrvatske? Koji se projekti razvijaju?
Mislim da je ta suradnja vrlo, vrlo dobra. Lani smo, na primjer, u muzeju Mimara u Zagrebu organizirali 'Japanski tjedan kulture' pa se podučavalo kako raditi origami, demonstrirali smo ceremoniju čaja, kako se rade ikebane, kako pak nastaje japanska kaligrafija, predstavili smo japansku društvenu igru igo, našu verziju šaha... Imamo i druge kulturne događaje. A iz Hrvatske u Japan su otišle Zagrebačka filharmonija i ansambl Lado koji su imali vrlo uspješne turneje. Mogu najaviti i izložbu suvremene japanske arhitekture u srpnju. Hoću reći, nivo suradnje je jako dobar.

Znate li koliko japanskih turista stiže u Hrvatsku? Čini se da je to sve veći broj...

To je također važan aspekt naše suradnje. Hrvatska je sada jedna od top destinacija japanskih turista. Na primjer, prošle je godine ovdje bilo 150.000 Japanaca. Deset godina ranije ih je bilo oko 10.000, što znači da svjedočimo velikom i neprekidnom rastu japanskih posjetitelja. I mislim da će se ta tendencija nastaviti.

Što pak kažete o našoj gospodarskoj razmjeni? Pokazatelji nisu baš impresivni.

Ona je isto vrlo važna iako je, to je istina, slaba ili vrlo niska. Jedan od glavnih ciljeva ove diplomatske misije jest unapređivati ekonomsku suradnju Japana i Hrvatske.

Što Hrvatska ima za ponuditi Japanu?
Puno toga. Za sada, nažalost, iz Hrvatske uvozimo uglavnom tunu: oko 95 posto našega uvoza iz Hrvatske jest tunjevina. Ostalo se tiče nekih drvnih proizvoda. No iz Japana u Hrvatsku stiže dosta toga: automobili, električni aparati... Međutim, kako rekoh, razmjena je siromašna i ti gospodarski odnosi moraju biti razvijeni i poboljšani.

Kakav je vaš dojam o Zagrebu, o Hrvatskoj općenito i o hrvatskom društvu?

Mislim da je Zagreb vrlo ugodan grad za život. Grad srednje veličine s puno zelenila i parkova te s bogatom kulturnom ponudom i jako puno dragih i ljubaznih ljudi. A kada mislim o Hrvatskoj u cjelini, rekao bih da se ističu dvije stvari, bogatstvo prirode i voda. Vaša zemlja ima jako puno vode, a voda je nafta 21. stoljeća.

Bio sam u Japanu 1995. u povodu 50. godišnjice bombardiranja Hirošime i Nagasakija. Susreo sam jako puno ljudi koji su potpuno i duboko posvećeni mirotvorstvu i stekao sam dojam da je japansko društvo jako svjesno važnosti slobode savjesti i slobode uopće. Osim u proces pomirenja s Korejom, u koje još slične procese je uključena vaša zemlja?

Pomirenje je vrlo važna stvar. I, kao što ste rekli, za nas Japance sloboda zauzima vrlo visoko mjesto. Pomirenje je vrlo važno sa susjednim zemljama. Ne samo s Korejama, ili s Kinom, već sa svim azijskim ili pacifičkim zemljama. Svakako, pokušavamo izgraditi sve bolje odnose sa zemljama EU ili sa SAD-om i ostalima, ali nam je ipak prioritet imati dobrosusjedske odnose. I, ako smijem dodati, to je također važno i za Hrvatsku. Japan nastavlja podržavati proces ulaska u EU i proces normalizacije sa zemljama bivše Jugoslavije. Politika prema susjedima je najvažnija. Mislim da je proces pomirenja izuzetno važan. Rekao bih, prioritetan.

Koje implikacije ima posao diplomata u globaliziranom svijetu?
To je teško pitanje. Hm... Istovremeno, iako sam u Zagrebu, mogu vidjeti puno toga, kao da istovremeno imam pregled svijeta, ove, da kažem, ravne ploče, s puno različitih kutova gledanja. Internet i televizija su vrlo moćna i efikasna sredstva. Ali globalizacija također ide zajedno s lokalizacijom. Važna je mogućnost plasiranja lokalnih, recimo, kulturnih tema u svijet globalnih komunikacija. Gotovo svatko to danas može učiniti. Prije pedesetak godina, samo su SAD ili SSSR mogli odlučivati o vrlo važnim stvarima. Ne više. Sada je vrijeme multipolarizacije. Svi odlučujemo. To znači i da relativno male zemlje, kao što je Hrvatska, ili još manje, mogu i moraju doprinijeti razvoju i miru u svijetu. To je proces koji je za mene kao diplomata, ali i za sve nas u diplomaciji, vrlo važno da se shvati.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još