Svijet LET U SVEMIR

Pedeset godina od povijesnoga leta Jurija Gagarina

Rusija i cijeli svijet 12. travnja obilježavaju 50. godišnjicu povijesnog pothvata legendarnog Jurija Gagarina, prvog čovjeka koji je odletio u svemir, i početak ere svemirskih letova s ljudskom posadom.

Let tada 27-godišnjeg Gagarina 12. travnja 1961. u trajanju od 108 minuta u Rusiji se i dana smatra najvećim nacionalnim postignućem.

Gagarinov siguran povratak na Zemlju u središnjoj Rusiji, gdje je simbolički dočekan s kruhom i mlijekom, osigurao mu je da živi ostatak života kao legenda.

Stotine tisuća ljudi izašle su na ulice Moskve kada je objavljena vijest o njegovom trijumfu koji je potvrdio nespornu nadmoć SSSR-a u svemirskoj utrci koja je trajala još osam godina dok Amerikanci nisu došli na Mjesec.

Sovjetski vođa Nikita Hruščov iskoristio je propagandnu moć Gagrinovog pothvata i poslao ga je u "misije mira" diljem svijeta gdje se, među ostalim, sastao s britanskom kraljicom. "Ovo postignuće ilustrira genijalnost sovjetskog naroda i velike snage socijalizma", priopćio je Kremlj u to vrijeme.

Gagarin je poletio u 9.07 sati po moskovskom vremenu u letjelici Vostok 1 s kozmodroma u Bajkonuru na jugu Kazahstana. Nije bilo odbrojavanja u kasnijem američkom stilu, pa je Gagarin svoju spremnost trenutak prije lansiranja iskazao je slavnim usklikom "Idemo!". Puls mu je bio 150.


Lokacija lansiranja držana je u strogoj tajnosti. Gagarin se u Zemljinoj orbiti nalazio na visini od 302 kilometra i putovao je brzinom od gotovo 29.000 kilometara na sat. Nakon pet minuta leta izgovorio je prvu rečenicu: "Vidim Zemlju, veličanstvena je".

Tadašnje vlasti unaprijed pripremile tri varijante priopćenja za javnost: jednu za slučaj uspješnog završetka svemirske misije, a dvije za slučaj neuspjeha. Dugo je držana u tajnosti i činjenica da se na povratku Gagarin katapultirao te se padobranom spustio na tlo kod Saratova. SSSR je to skrivao jer su pravila koja su tada bila na snazi u svijetu određivala da pilot mora sletjeti u letjelici. Sletio je tri kilometra dalje od planiranog mjesta. Prvi ljudi koji su ga sreli bili su stara seljanka i njezina unuka, koje je morao uvjeravati da nije izvanzemaljac.

Iako je želio ponovno letjeti u svemir, želja mu se nije ostvarila. Pripremao je sovjetske astronaute i vodio pokuse. Godine 1968., nedugo prije smrti, Gagarin je završio inženjersko-pilotsku vojnu akademiju Žukovski dobivši zvanje inženjera astronauta. Bavio se i teorijom astronautike.

Gagarin je potvrđen kao pilot samo četiri dana prije lansiranja, a taj ga je izbor doveo do statusa zvijezde, dok je njegova rezerva German Titov, koji je kasnije postao drugi sovjetski kozmonaut u svemiru, ostao relativno nepoznat.

Gagarin je bacio u sjenu i Sergeja Pavloviča Koroljova, sovjetskog raketnog inženjera i oca svemirskog programa SSSR-a 1950-ih i 1960-ih, tijekom svemirske utrke između SSSR-a i SAD-a. Koroljov je po struci bio dizajner zrakoplova. Kao jedna od žrtvi Staljinovih čistki iz 1938. godine, proveo je gotovo šest godina po zatvorima, jedno vrijeme i u sibirskom gulagu. Nakon odsluženja kazne, postao je raketni dizajner i ključna figura u sovjetskom svemirskom programu. Široj javnosti je postao poznat tek godinama nakon smrti 1966., jer je SSSR njegov identitet čuvao kao državnu tajnu.

Kada je Gagarin poginuo u njegovom džepu nađeni su vozačka dozvola, 40 rubalja i fotografija Koroljova.

Sovjetski kozmonaut i vojni pilot Jurij Gagarin rođen je 1934. godine u seljačkoj obitelji u selu Kljušinu kod grada Gžatska u ruskoj regiji Smoljensku. Gžatsk je 1968. preimenovan u Gagarin u čast svom tragično poginulom najslavnijem stanovniku. Gagarin je poginuo je pri rutinskom letu u nesreći zrakoplova MiG-a koja je najvjerojatnije bila povezana s atmosferskom sondom koju je htio izbjeći, navodi se u arhivskim dokumentima objavljenim u petak. Njegov pepeo pohranjen je u Kremaljskom zidu.

Gagarin se tijekom probnog leta zrakoplovom MiG-15 srušio sjeveroistočno od Moskve 27. ožujka 1968. godine. Sovjetske vlasti su na spis o nesreći stavile oznaku "državna tajna". Čelnik kremaljskog arhiva Aleksandar Stjepanov je na tiskovnoj konferenciji u petak napokon pročitao dokument s kojeg je skinuta oznaka tajnosti o zaključcima istrage.

"Povjerenstvo je, istraživši okolnosti zrakoplovne nesreće i na temelju nalaza istrage, zaključilo da je nesreću najvjerojatnije uzrokovala nagla kretnja pilota kako bi izbjegao atmosfersku sondu", pročitao je taj čelnik. "Ili, što je manje vjerojatno, kako ne bi ušao u oblačni sloj", dodao je.

O uzrocima pogibije ruskog državnog heroja nije se govorilo u vrijeme Sovjetskog Saveza, što je potaknulo svakojake glasine, od urote KGB-a do pretpostavke da je Gagarin bio nedovoljno uvježban, pa i da je bio pripit, ali se vlasti nisu odvažile uskratiti mu dopuštenje za let.

Smrt Koroljova i dvije godine kasnije Gagarina poklopile su se s krajem vodstva Sovjetskog Saveza u svemirskoj utrci koja je počela lansiranjem prvog sovjetskog satelita Sputnjika 1 1957. godine. Uspjeh Sputnjika 1 zaprepastio je SAD jer je pokazao američku inferionost u tom trenutku.

Bez njegovog poticaja, NASA možda nikada ne bi dospjela na Mjesec. Nešto više od godinu dana nakon Gagarinove smrti, 20. srpnja 1969. američki astronaut Neil Armstrong prvi je čovjek koji je kročio na Mjesec. Upamćena je njegova slavna rečenica koju je izrekao kada je izašao na površinu Mjeseca: "Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo".

Povodom 50. obljetnice svemirskog leta Jurija Gagarina napravljen je film First Orbit koji rekonstruira svih 108 minuta leta. Ne postoje originalne snimke iz kapsule Vostok 1 u kojoj se Gagarin nalazio, ali zato postoji audiosnimka njegovih komentara. Njegov glas montiran je na odgovarajuće snimke onoga što je Jurij Gagarin mogao vidjeti na svom letu oko Zemlje, koje je snimio talijanski astronaut Paolo Nespoli na ISS-u. Nije ipak mogao napraviti posve vjernu kopiju Gagarinova leta jer se ISS, iako je slijedio sličnu putanju leta, ne može toliko približiti polovima kao Gagarinova kapsula.

"Kad spojite te snimke i uzbuđenje u njegovom glasu, to postaje stvarno čudesno", rekao je redatelj filma i povjesničar svemirskih letova Chris Riley za BBC. Film bi trebao imati premijeru na YouTubeu 12. travnja.

Svijet i Rusija obilježit će ovu jubilarnu godišnjicu nizom događaja. Tako će se u Rusiji održati koncerti, izložbe i sastanak čelnika četrdesetak stranih svemirskih agencija u Kremlju. U sjedištu UN-a otvorena je izložba fotografija, a u Londonu će biti postavljen Gagarinov kip.

Ovaj povijesni događaj obilježava i Hrvatska. U Tehničkom muzeju u Zagrebu otvorena je izložba fotografija Jurij Gagarina koja je organizirana u suradnji s ruskim veleposlanstvom u Zagrebu.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još