Knjigu je s nizom suradnika priredila Ewa Tabeau koja na osnovi dokumenata Haškog suda i niza demografskih metoda verifikacije rezultata pokušava doći do točnog broja žrtava u ratu u Bosni i Hercegovini. Nažalost, Ewa Tabeau nije mogla doći na promociju knjige u Zagreb jer nije dobila dozvolu Haškog suda, objasnila je organizatorica Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije.

O knjizi i metodama kojima su se služili prilikom obrade podataka govorio je Helge Brunborg, ekspert Međunarodnog suda za demografiju, viši istraživač u Statističkom zavodu u Oslu.

On je rekao da je ovakva knjiga bila potrebna jer se brojke često politiziraju, a u ratu u Bosni i Hercegovini procjene o broju mrtvih su varirale od maksimalnih 328 tisuća do minimalnih 25 tisuća. 'Na osnovi procjene jednog dužnosnika UN-a dugo se baratalo brojkom od 200 tisuća mrtvih', rekao je Brunborg. Istraživanjem u ovoj knjizi se došlo do podatka od 104.732 osobe. Također, za genocid u Srebrenici je utvrđena brojka od 7905 ubijenih. 'Egzaktnim utvrđivanjem broja žrtava i njihovih imena trebala bi biti izbjegnuta mitologizacija o ovim događajima idućih generacija', rekao Brunborg.

Brunborg je objasnio da oni tu ne daju odgovore tko je ubio te ljude i zašto, već samo pokazuju opseg zločina koji se dogodio. Geoffrey Nice, nekadašnji tužitelj u slučaju Milošević, govorio je važnosti stručnjaka na međunarodnim kaznenim suđenjima. Također je spomenuo i bivšeg predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića, koji je posjetio skup kratko na početku, kao osobu koja je dala značajan dokaz protiv Miloševića prilikom njegova svjedočenja u Haagu.

Sonja Biserko je rekla da se organizacija koju vodi bavi ovim poslom 'zato što srbijanska elita, ne samo politička, negira realnost te je na djelu cementiranje Miloševićeve ideje da se Jugoslavija raspala zbog politike Zapada i secesionističkih politika Hrvatske i Slovenije'. Helsinški odbor za ljudska prava Srbije izdao je preko 150 knjiga koje se uglavnom oslanjaju na podatke dobivene iz opsežne dokazne dokumentacije koju je kroz godine sakupio Haški sud. U uvodnom nastupu okupljene je u ime domaćina pozdravio dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu Damir Boras i norveški veleposlanik u Zagrebu Henrik Ofstad. U petak će knjiga biti predstavljena u Beogradu, a za mjesec dana u Prištini, dok su u Sarajevu bili prije godinu dana.