Prema izračunu osiguravateljske kuće Swiss Re sa sjedištem u Zurichu, ekonomski gubici od prirodnih katastrofa i nesreća za koje je kriv ljudski faktor dosegli su 218 milijarde dolara u 2010. godini-. Iznos se utrostručio u odnosu na prethodnu 2009. kada je šteta iznosila 68 milijardi dolara. Osigurana šteta u 2010. iznosila je 48 milijardi dolara, što je 60 posto više u odnosu na 2009. godinu.

U prirodnim nesrećama prošle godine poginulo je 304.000 ljudi, što je najveća brojka u 35 godina. Za usporedbu, u 2009. je na isti način poginulo 15.000 ljudi.

'Broj smrtnih ishoda i osiguranih smrti od potresa raste', rekao je Balz Grollimund, jedan od autora studije. 'Glavni uzroci su rast broja stanovništva, sve veći broj osoba koje žive u urbanim sredinama, kao i porast blagostanja i sve veća izloženost riziku.'

Najveći uteg u tragičnoj brojci čine žrtve iz potresa koji je poharao Port au Prince na Haitiju, gdje je u siječnju prošle godine poginulo 222.000 ljudi. U računicu ulazi i 56.000 žrtava vala vrućine u Rusiji te više od 6.200 smrtnih slučajeva iz ljetnih poplava u Kini i Pakistanu.

Unatoč katastrofalnom ishodu, potres na Haitiju nije među 10 najskupljih gubitaka u prošloj godini. Najskuplja katastrofa dogodila se 27. veljače u Čileu, gdje je potres koštao osiguravajuća društva čak osam milijardi dolara. Na desetom mjestu našla se eksplozija BP-jeve bušotine u Meksičkom zaljevu, koja je osiguravatelje koštala milijardu dolara. I tekuća godina započela je katastrofično, s potresom na Novom Zelandu 22. veljače te potresom i cunamijem u Japanu 11. ožujka. Štete se još zbrajaju.