Dok administracija američkog predsjednika Baracka Obame brani zračne udare na Libiju, najnoviji nasilni sukobi u Siriji i Jordanu stvaraju novu uzbunu među visokim američkim dužnosnicima koji te dvije zemlje, u srcu arapskoga svijeta, smatraju puno važnijima za interese SAD-a, piše u nedjelju The New York Times
Produbljivanje kaosa u Siriji moglo bi uništiti sve preostale nade u bliskoistočni mirovni sporazum, ocjenjuju analitičari. Također bi to moglo promijeniti američko suparništvo s Iranom oko utjecaja u regiji te predstavljati izazov za Izrael, najvećeg regionalnog saveznika SAD-a.
U razgovorima dužnosnici administracije kažu kako se čini da je ustanak u Siriji raširen, da obuhvaća različite religijske skupine u južnim i obalnim regijama Sirije, uključujući i sunitske muslimane obično lojalne predsjedniku Bašaru al Asadu. Novi američki veleposlanik u Damasku, Robert Ford, diskretno je upozorio Asada da prestane pucati na vlastiti narod, navodi NY Times.
Američki dužnosnici, suočeni s nemirima u Siriji s kojom Washington ima zahlađene odnose, kažu da su razapeti između strahova da problemi Damaska mogu destabilizirati susjede kao što su Izrael i Libanon te nade da mogu oslabiti jednog od ključnih saveznika Irana.
Nemiri u Siriji nastavljeni su i u subotu. S novim ubijanjem prosvjednika, ukupno 61 osobom koju su dosad ubile snage sigurnosti, status Sirije kao otoka stabilnosti u oluji na Bliskom istoku definitivno je izgubljen.
Američki dužnosnici strahuju da bi nemiri u Jordanu mogli dodatno izolirati Izrael, čija je vlada uzdrmana svrgnućem egipatskog čelnika Hosnija Mubaraka i brine hoće li nova vlada poštivati mirovni sporazum s Izraelom iz 1979. godine.
Nemiri u Jordanu, koji isto ima mirovni ugovor s Izraelom, također su vrlo zabrinjavajući, rekao je visoki dužnosnik administracije. SAD ne vjeruje da je Jordan blizu prekretnice, no sukobi, u kojima je jedna osoba ubijena, a više ih je ranjeno, predstavljaju težak izazov za kralja Abdulaha II, bliskog saveznika SAD-a.
List ocjenjuje da je Sirija hitnija kriza, koja može staviti Obaminu administraciju pred tešku dvojbu ako Asad pribjegne udaru na prosvjednike kao njegov otac i prethodnik, Hafez al-Asad, koji je u veljači 1982. naredio bombardiranje sjevernog grada Hame, kako bi ugušio pobunu Muslimanskog bratstva. U bombardiranju je srušen gotovo cijeli grad, a poginulo je, ovisno o izvorima, od tri do deset tisuća ljudi.
Nakon što je intervenirao u Libiji kako bi spriječio veliki pokolj u Bengaziju, neki analitičari se pitaju hoće li Obama to isto učiniti u Siriji?
Iako još nitko ne govori o zoni zabrane leta nad Sirijom, dužnosnici Obamine administracije povlače paralele s pukovnikom Moamerom Gadafijem. Ističući da okretanjam oružja protiv vlastita naroda Asad gubi vjerodostojnost kao mogući partner u sveobuhvatnom mirovnom sporazumu na Bliskom istoku, američki dužnosnici također ističu zabrinutost da bi nova vlada sa sunitskom većinom mogla biti sklonija islamističkoj politici od sadašnje, koju čini alavitska manjina.
Drugi analitičari ističu i pozitivne učinke nemira: oni mogu Iran uskratiti za pouzdanog saveznika preko kojeg proteže svoj utjecaj na Libanon, Hezbolah i Palestince na Zapadnoj obali i Pojasu Gaze. To nije malo, s obzirom na to da će Iran vjerojatno profitirati s padom Mubaraka, nemirima u Bahreinu i sadašnjim zahlađenjem odnosa između SAD-a i Saudijske Arabije.
'Ima puno više dobitaka nego gubitaka za SAD. Naš je interes načiniti protutežu napretku koji je Iran postigao u ostatku regije. Radi se o neuobičajenu podudaranju naših vrijednosti i interesa', ocijenio je bivši američki veleposlanik u Izraelu, Martin Indyk, danas potpredsjednik za vanjsku politiku instituta Brookings u Washingtonu.
