Svijet STRAH OD KATASTROFE

Slovenci manje vjeruju u sigurnost nuklearki

Oštećeni nuklearni reaktori u Japanu imali su kao neposredan učinak smanjeno povjerenje slovenske javnosti u sigurnost nuklearnih elektrana, pa i nuklearke Krško, pokazala je anketa koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko Delo

Na pitanje o tome što bi vlada morala odlučiti kad se radi o novim velikim investicijama u energetici, 58,6 posto od 2000 ispitanika u telefonskoj anketi provedenoj prošlog tjedna navelo je da je protiv investicija u nuklearnu energiju i velike termocentrale na fosilna goriva te da treba tražiti energetske alternative. Od ukupnog broja sudionika ankete, 22,6 posto navelo je da bi podržalo gradnju novog bloka termocentrale u Šoštanju, čija je cijena, po projektu, oko 1,2 milijarde eura, gradnju novog nuklearnog bloka u Krškom podržalo bi 13,6 posto ispitanika, dok ostali nisu dali odgovor.

Jedinoj nuklearki u Sloveniji, onoj u Krškom, koja je u suvlasništvu HEP-a, radna dozvola istječe 2023. godine, a vlada premijera Boruta Pahora zalaže se za produljenje njena rada za još dvadeset godina te za gradnju drugog bloka nuklearke u Krškom, jer se radi o energiji koju Slovenija zasad ne može nadomjestiti u svojoj energetskoj bilanci.

Pahor je prošlog tjedna u vezi s događajima u Japanu rekao da je slovenska nuklearka sigurna te da je zagovornik da se nuklearna energija i dalje koristi, naravno pod pretpostavkom da se osiguraju svi tehnološki i drugi uvjeti za njeno sigurno korištenje.

Plan o razvoju energetike u sljedećih 20 godina parlament bi uskoro trebao prihvatiti, a predviđeno je da se u njemu nađe i gradnja drugog bloka nuklearke u Krškom. No budući da i političari naglašavaju da je za gradnju nuklearki važna i 'društvena prihvatljivost' takvih planova za građane, nije isključeno da će za odluku o drugom nuklearnom bloku biti potreban zakon koji treba donijeti parlament, a mogao bi biti testiran i na tzv. zakonodavnom referendumu.

Slovenski stručnjaci za područje nuklearne energije ističu da u Krškom dosad nije bilo nikakvih spomena vrijednih sigurnosnih incidenata, osobito vezanih uz potresnu aktivnost. Dosad najjači potres zabilježen u Sloveniji bio je onaj na području Idrije 1511. godine, a bio je, prema procjenama slovenskih seizmologa, tisuću puta slabiji od onog koji je zajedno s cunamijem oštetio reaktore u Fukushimi.

Uz to, stručnjaci navode da je američki Westinghouse projektirao nuklearku Krško po američkim protupotresnim standardima, prema kriteriju potresa koji se mogu dogoditi u Kaliforniji, dok su u Sloveniji gotovo isključeni, te da zato Krško ima mnogo protupotresne 'rezerve' kad je riječ o sigurnosti njena rada.

Prema anketi koju je u ponedjeljak objavilo ljubljansko Delo, samo 28,6 posto Slovenaca vjeruje da bi nuklearke u Europi, pa i ona u Krškom, izdržale potresni udar kakav je pretrpio Japan.

Prema ispitivanju koje je prije nekoliko godina za državnu agenciju za radioaktivni otpad provela agencija Ninamedia, potpora korištenju nuklearne energije u Sloveniji je u padu, pa se gradnji drugog bloka nuklearke u Krškom 2008. protivilo 30,4 posto ispitanika, a godinu dana kasnije 41 posto. Još veće protivljenje isto ispitivanje pokazalo je u pogledu spremnosti lokalnih zajednica da na svom području prihvate gradnju skladišta za radionuklearni otpad.

Samo 4,7 posto ispitanika u spomenutom istraživanju iz 2009. bezrezervno bi prihvatilo da se u njihovoj općini sagradi skladište za radioaktivni otpad, a bezuvjetno protiv takve mogućnosti opredijelilo se 59,4 posto ispitanika. Ostali bi se s takvim otpadom u susjedstvu složili uz isplatu ekološke rente ili ako bi svi stanovnici općine dali svoj pristanak.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još