Svijet JAPANSKI 'SUPER SACK'

Što treba imati u torbi za preživljavanje?

  • Autor: S. S.
  • 17.3.2011 15:32:50
  • 17.3.2011 13:23:14

Posvemašnja devastacija koju su u Japanu prouzročili potres i tsunami podsjetnik je svima da se čak ni u državama koje su dobro pripremljene za nesreće brutalna odmazda prirode ne može uvijek izbjeći. Uz više od pola milijuna ljudi u skloništima i nestašicu artikala u trgovinama, 'torba za preživljanje' ponovno je postala aktualna. Što bi se u njoj trebalo naći?

Japanska vlada preporučuje dugu listu stvari, no na svakom je pojedincu da odredi vlastite prioritete. Vlada smatra da bi se u svakom japanskom domu trebalo naći sljedeće:

- zalihe vode za najmanje tri dana (četiri litre po osobi dnevno)
- hrane za tri dana (konzervirane i visokoenergetske namirnice, u slučaju potrebe i hrana za djecu)
- vreće za spavanje ili deke za svakog člana obitelji
- kuhinjski pribor (plastični tanjuri i šalice, otvarač za konzerve, kuhinjski papir, plastična folija)
- upaljač ili šibice
- zaštitna odjeća i obuća, donje rublje, kabanice, rukavice i maske
- sezonski artikli za grijanje/hlađenje
- kutija za prvu pomoć s instrukcijama
- neophodni lijekovi, naočale, kontaktne leće i pripadajuća tekućina
- kopije osobnih iskaznica, putovnica, bankovnih izvadaka
- gotovina (jeni u malim iznosima i kovanicama)
- telefonske kartice i popis telefonskih brojeva hitnih službi
- osobne potrepštine (sapun, četkica za zube, higijenski ulošci, oprema za djecu, ručnici, WC papir, otrov za komarce)
- olovka i papir
- geografska mapa područja
- uže i selotejp
- ruksak za hitni pribor
- vinilna prostirka
- radio na baterije ili ručno navijanje
- džepna svjetiljka
- baterije

U automobilu bi trebalo imati zalihe vode, visokoenergetske kekse, fotokopije osobnih dokumenata, popis telefonskih brojeva hitnih službi, zemljopisnu kartu i pribor za prvu pomoć. U uredu valja držati par tenisica ili udobnih cipela, zemljopisnu kartu, visokoenergetske grickalice i napitke, rezervnu odjeću.

S članovima obitelji trebalo bi porazgovarati o tome gdje će se obitelj naći u slučaju da dođe do razdvajanja. Roditelji učenika trebali bi biti upoznati sa školskim planovima evakuacije. Trebalo bi provjeriti, u slučaju svake prostorije, gdje se najsigurnije skloniti (pod stol, uza zid) i koje su opasne točke (u blizini prozora, ogledala i visokog namještaja). Moguće je i osigurati namještaj od rušenja, pričvršćujući ga za podove i zidove. Pokraj kreveta trebalo bi držati cipele, u slučaju da potres udari po noći i da po stanu ima razbijenog stakla.

Sarah Ono, koja sa svojim suprugom – stručnjakom za katastrofe – i dvoje djece živi u prefekturi Kochi na južnom japanskom otoku Shikoku, za novinare BBC-ja otvorila je svoje tri torbe za preživljavanje. 'Nezapaljive torbe za evakuaciju držimo u kući i u automobilu. U njima su pribor za prvu pomoć, kovanice za telefonske govornice, hrana i voda u količinama dostatnim za tri dana i prijenosni WC', objašnjava Sarah.

U njezinoj torbi je i oprema za preživljavanje, poput vreća za spavanje, pokrivača, posuda za vodu, rukavica za zaštitu od slomljenog stakla, noževa, ručnih lampi i užadi. Tu su i vlažne maramice i ostali sanitarni proizvodi, kao i komunikacijska oprema – radio i punjač za mobitel na ručno navijanje.

Obitelj Ono instalirala je solarne panele na krov svoje kuće, kako bi osigurali izvor energije u slučaju nestašice struje. Također, sudjeluju u redovitim vježbama 'ništa nas ne smije iznenaditi'. 'Svakog rujna imamo godišnju 'evakuaciju'. Idemo do lokacije koja je određena za našu obitelj i prolazimo kroz procedure koje bi bile na snazi u slučaju stvarne nesreće', kaže Sarah.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još