Mjerena indeksom potrošačkih cijena, inflacija je u veljači bila 1,5 posto, od početka godine 2,9 posto, dok je međugodišnja gotovo 13 posto. Prema priopćenju srpskog Republičkog zavoda za statistiku, u veljači ove godine najveći porast cijena, od 3,1 posto, zabilježen je u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića, slijedi zdravstvo sa 1,4 posto, transport 0,9 posto, dok su cijene u hotelima i restoranima porasle za 0,8 posto. Kod naših istočnih susjeda prošli mjesec je za 1,4 posto pojeftinila samo odjeća i obuća.

HRANA POSKUPJELA IZMEĐU 10 I 97 POSTO

Za nepunih godinu dana u Srbiji su poskupjele doslovno sve namirnice, no najviše krumpir, ulje, šećer i jabuke. U godinu dana krumpir je tako poskupio za čak 96,98 posto, ulje za 75,88, šećer za 83,63, a jabuke za 73,21 posto. To će svakako značajno utjecati na standard stanovnika, jer Srbija spada u kategoriju zemalja u kojima u strukturi potrošnje četveročlane obitelji na hranu otpada više od 34 posto, dok obitelji u bogatim zemljama izdvajaju za hranu ispod devet posto potrošnje.

Stručnjaci tvrde da je drastičan rast cijena hrane posljedica povećanog izvoza do kojega je došlo zbog poskupljenja hrane u cijelom svijetu, ali i trgovačkih i proizvođačkih monopola. Proizvođači pak porast cijena hrane tijekom proteklih mjeseci pripisuju padu vrijednosti dinara, poskupljenju energenata, sirovina, ambalaže, sredstava za zaštitu bilja i stočne hrane te lošem urodu i manjku stočnog fonda.

KRIV I PORAST BROJA STANOVNIKA KINE

Tajnik Udruženja za poljoprivredu Privredne komore Srbije Milan Prostran tvrdi da porast cijena hrane u Srbiji nije rezultat monopolističkog položaja domaćih tvrtki, nego posljedica dramatičnog rasta cijena hrane na svjetskom tržištu te povećanja cijene nafte, koja bi se prema nekim stručnjacima mogla popeti na čak 200 dolara po barelu. Kao jedan od uzroka navodi i 'nezapamćene skokove' cijena sirovina, koje su od veljače 2010. do veljače 2011. povećane između 1,5 do čak tri puta. Prostran je dodao da u obzir treba uzeti i podatak da je broj stanovnika u Kini od prošle godine povećan za 6,3 milijuna te se krajem 2010. popeo na 1,341 milijardu, što je, kako tvrdi, očigledno potaknulo veću potrošnju hrane u svijetu.

PROIZVOĐAČI HRANE TRLJAJU RUKE

Povećanje potražnje za prehrambenim proizvodima na svjetskom tržištu širom je otvorilo vrata izvoznicima, pa je tako Srbija u prošloj godini izvezla hrane u vrijednosti od 2,24 milijarde dolara. Samo u Rusiju, na čije tržište srpski proizvođači izvoze voće, prije svega jabuke, te povrće, izvoz je povećan za 100 posto. Budući da je riječ o kulturama kod kojih se lani bilježi slab urod, izvoznici su ostvarili odličnu zaradu, no posljedica povećanog izvoza odrazila se na povećanje cijene tih proizvoda na tržištu zemlje proizvođača.

POLJOPRIVREDA JE NEISKORIŠTENA ŠANSA

Na početkom mjeseca održanom trodnevnom Business forumu, koji je popularno nazvan 'srpski Davos', najistaknutiji srpski i strani ekonomski stručnjaci istaknuli su da su poljoprivreda i industrija glavna razvojna šansa Srbije. Šef ureda Svjetske banke u Beogradu istaknuo je pak da je agrar u toj zemlji ozbiljno podbacio. Argumentirao je to i podatkom da Srbija ostvaruje izvoz poljoprivrednih proizvoda u iznosu od 464 dolara po hektaru, dok primjerice Poljska izvozi oko 950 dolara, a Češka i Slovenija oko 1.200 dolara po hektaru obradive zemlje.