Svijet PRIVREMENO IZVJEŠĆE

EK: Još ne možete zaključiti Poglavlje 23

Hrvatska je napravila znatan napredak u području pravosuđa i temeljnih prava i treba nastaviti s naporima kako bi stvorila vjerodostojnu evidenciju rezultata, ocijenila je Europska komisija u privremenom izvješću za pregovaračko poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava

Dio koji je Hina izostavila u svom izvještaju

'Da sažmemo trenutnu situciju: imao maglovitu sliku pred nama. sveukupno, Hrvatska i njena vlada postigle su značajan napredak u području pravosuđa i ljudskih prava. Međutim, mnogo toga još treba napraviti. Hrvatska još nije zadovoljila sva mjerila za zatvaranje i stoga mi ne predlažemo zatvaranje ovog poglavlja', rekao je Fuele.

Hrvatska je napravila znatan napredak u području pravosuđa i temeljnih prava i treba nastaviti s naporima kako bi stvorila vjerodostojnu evidenciju rezultata, ocijenila je Europska komisija u privremenom izvješću za pregovaračko poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava.

Komisija je u srijedu, tjedan dana ranije nego što je bilo predviđeno, prihvatila privremeno izvješće o ispunjavanju mjerila u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava, najtežeg poglavlja u pregovaračkom procesu, od kojeg će zavisiti završetak cijelog procesa pregovora Hrvatske i EU-a.

Povjerenik za proširenje Štefan Fuele je rekao da je cilj završetka pregovora u lipnju "vrlo ambiciozan cilj" i da će za njegovo ispunjavanje Hrvatska trebati "udvostručiti napore" kako bi ispunila zahtjeve u određenom broju mjerila u ovom poglavlju.

"Lopta je na strani Hrvatske i ovo izvješće ne zatvara vrata što se rokova tiče", odgovorio je Fuele na pitanje može li Hrvatska završiti pregovore u lipnju.

"Hrvatska je napravila znatan napredak u području pravosuđa i temeljnih prava. Međutim, preostalo je još posla, posebice u uspostavi uvjerljive evidencije rezultata u području pravosuđa i borbe protiv korupcije, rješavanju pitanja nekažnjivosti ratnih zločina i rješavanja pitanja vezanih uz povratak izbjeglica", kaže se u zaključcima izvješća.

U zaključcima se navodi da Komisija "potiče Hrvatsku da udvostruči napore na ispunavanju svih mjerila za zatvaranje u poglavlju 23".

Komisija također ističe da će nastaviti pozorno pratiti napredak i podupirati Hrvatsku kroz tehničku ekspertizu i financijsku pomoć kako bi ispunila mjerila u ovom poglavlju.

"Čim Komisija ocijeni da je Hrvatska ispunila sva mjerila za zatvaranje, podnijet će Vijeću izvješće o mjerilima i nacrt pregovaračkog stajališta za zatvaranje poglavlja u skladu s uspostavljenom procedurom", navodi se u zaključcima izvješća.

Komisija u svom izvješću ocjenjuje deset mjerila za zatvaranje u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava, koja pokrivaju četiri područja: pravosuđe; borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala; temeljna prava; suradnju s Haaškim sudom.

Većina mjerila podijeljena je na tzv. podmjerila, koja se odnose na provedbene mjere i uspostavu evidencije rezultata.

U području pravosuđa, Hrvatska je donijela niz mjera na jačanju neovisnosti pravosuđa, među njima i ustavne promjene s odredbama o kojima se uspostavlja novi postupak za imenovanje Državnog sudbenog vijeća i Državnog odvjetničkog vijeća.

Komisija navodi da u tom području Hrvatska još "nije uspostavila uvjerljivu evidenciju rezultata u izboru i imenovanju sudaca i državnih odvjetnika na temelju primjene jedinstvenih, transparentnih, objektivnih kriterija koji se primjenjuju na razini države", jer su Državno sudbeno vijeće i Državno odvjetničko vijeće tek nedavno uspostavljeni.

Glede zaostalih sudskih predmeta Hrvatska je ponešto smanjila ukupni zaostatak, za 1,3 posto u razdoblju od prosinca 2009. do prosinca 2010. Zaostatak starih kaznenih predmeta smanjen je za 10,6 posto. Međutim, zaostatak građanskih predmeta starijih od tri godine povećao se za 3,8 posto.

"Hrvatska će trebati još smanjiti ukupni zaostatak sudskih predmeta, posebice starih građanskih predmeta i zaostatak u odlukama o provedbi sudskih odluka", kaže se u izvješću.

Što se tiče ratnih zločina, Komisija navodi da je Hrvatska ostvarila napredak u uspostavi "evidencije rezultata u nepristranom vođenju slučajeva pred sudovima i u zaključivanju određenog broja postupaka protiv osoba različitog etničkog podrijetla".

Komisija navodi da će Hrvatska trebati nastaviti sa suđenjima za ratne zločine pred domaćim sudovima u predmetima koji još nisu riješeni, "posebice kroz provedbu nove strategije i sustavno korištenje specijaliziranih sudova kako bi se uspostavila uvjerljiva evidencija rezultata".

U borbi protiv korupcije, Hrvatska je ojačala kapacitete USKOK-a, a policija je postala efikasnija, navodi Komisija.

Komisija ističe da se kod "korupcije na najvišoj razini i kod slučajeva javne nabave još nije stiglo do sudskih presuda. "Potrebno je testirati sposobnost sudova da primjereno vode slučajeve", kaže se u dokumentu.

Također se kaže da pitanje "depolitizacije i profesionalnosti policije još nije u potpunosti riješeno".

Izvješće je pisano prije nego što je Hrvatski sabor prihvatio novi zakon o policiji.

U preventivnim mjerama za borbu protiv korupcije i sprječavanju sukoba interesa i financiranju političkih stranaka, Komisija navodi da je donošenjem zakona prošli mjesec poboljšan zakonodavni okvir, ali da će neke odredbe trebati dodatno pojasniti i testirati u praksi.

Hrvatska je poboljšala opću zaštitu manjina i poduzela mjere s ciljem pomirenja i jačanja tolerancije među građanima, ali još nema opipljivog napretka u zapošljavanju pripadnika manjina, ocjenjuje Komisija.

Komisija navodi da je Hrvatska djelomično provela Akcijski plan za stambeno zbrinjavanje za bivše nositelje stanarskog prava. Ispunila je ciljeve za 2008. godinu, ali za 2009. nije osigurano još 2070 stanova.

U području zaštite ljudskih prava, Hrvatska je poboljšala zakonski okvir i pristup pravosuđu. "Hrvatska je počela uspostavljati evidenciju rezultata u provedbi zakona protiv diskriminacije i zakona protiv zločina iz mržnje". U tom području, Hrvatska će trebati pojačati ured pučkog pravobranitelja.

Glede suradnje s ICTY-em, Komisija samo konstatira da je međuresorna skupina hrvatske vlade počela istraživati nove pravce u istragama na otkrivanju sudbine nestalih topničkih dnevnika te da će haaški tužitelj o tom podnijeti izvješće Vijeću sigurnosti UN-a u svibnju 2011.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još