Al-Jazeera i Guardian su u nedjelju objavili detalje 1.684 povjerljiva dokumenta o pregovorima između Izraela i Palestinaca tijekom posljednja dva desetljeća. Dokumenti koji su procurili do sada su otkrili tajne ustupke koje su nudili palestinski pregovarači, kao što su pitanje prava na povratak palestinskih izbjeglica, teritorijalni ustupci i priznanje Izraela. Prema Al-Jazeeri, palestinski su pregovarači potajno pristali predati Izraelu gotovo cijeli istočni Jeruzalem
Palestinske vlasti su navodno 2008. nudile Izraelu da preuzme kontrolu nad svim četvrtima u Jeruzalemu, osim Har Homi. Radi se o presedanu u izraelsko-palestinskim odnosima, jer su prvi put u povijesti Palestinci iznijeli takav prijedlog.
Saeb Erekat, glavni palestinski pregovarač, u listopadu 2009. ponudio je Izraelu kontrolu nad židovskom četvrti, dijelom
armenske četvrti te nad dijelom četvrti Sheikh Jarrah.
Daljnje pojedinosti otkrivaju da su se složili da se 10.000 palestinskih izbjeglica vrati u Izrael, te da će Erekat prihvatiti izraelski zahtjev da Izrael bude priznat kao židovska država.
Među ostalim dokumentima koji bi trebali biti pušteni u javnost je i izraelski prijedlog da se izraelski arapski građani nasele na teritorij buduće palestinske države.
Štoviše, Al-Jazeera je otkrila da su visoki izraelski dužnosnici osobno obavijestili palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa da Izrael planira napasti pojas Gaze, i to noć prije operacije 'Lijevano olovo'. Izraelski i palestinski dužnosnici navodno su razgovarali o ciljanom atentatu na Hamas i aktiviste Islamskog džihada u Gazi.
Izraelsko-palestinski konflikt najdulji je i najteže rješiv sukob današnjeg svijeta.
Uspostava izraelske države 1948. i proglašenje palestinske države 1988, četiri velika rata (1948, 1956, 1967. i 1973), dvije intifade te niz propalih pregovora i sporazuma učinilo je ovu krizu neusporedivom s većinom drugih kriznih žarišta.
Prvi bitan pomak u izraelsko-palestinskim odnosima dogodio se 1974. kada je Jaser Arafat počeo napuštati koncept oružane borbe i potpunog oslobođenja u korist diplomatskog dogovora. U godinama nakon priznanja Palestinske države, Arafatov PLO promijenio je svoju poziciju: priznao je Izraelu zakonsko pravo na postojanje, a Izrael je priznao PLO kao jedinog legitimnog predstavnika palestinskog naroda, PLO se odrekao terorizma kao sredstva za svoje ciljeve te je prihvatio Rezoluciju 242. Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, koja traži da se Izrael povuče s teritorija Zapadne obale i pojasa Gaze. No kako se Izraelci nisu držali dogovorenog, mirovni procesi iz Osla završili su u slijepoj ulici.
Zastojem mirovnog procesa i početkom druge intifade 2000. godine, Arafat se u nekoliko navrata obračunao s palestinskim radikalima, zbog čega je izgubio podršku dijela Palestinaca. Na drugoj strani ga je Izrael optuživao da ne odustaje od terorističkih metoda. Umro je 2004, a 2006. je političko krilo terorističkog Hamasa pobijedilo na palestinskim parlamentarnim izborima, što je izazvalo velike probleme i Izraelu i međunarodnoj zajednici.
Al-Jazeera je izvijestila da planira svaki dan iznijeti po jednu činjenicu koja je navedena na tisućama stranica dokumenata.
Većina je dokumenata na engleskom jeziku budući da su pregovori bili vođeni na tom jeziku.
