Svijet SPAJANJE DVA BOŽIĆA, ALI...

Srbija zbog praznika gubi desetine milijuna eura

Kraj siječnja u Srbiji nekako posebno boli: nakon nekoliko tjedana u kojima su brojne tvrtke bile samo u hladnom pogonu ili su samo radile najnužnije poslove, a cijela državna administracija nije radila punih deset dana, počinje se promišljati je li specifično spajanje svih mogućih blagdana i po gregorijanskom i po julijanskom kalendaru dobro za krhku srbijansku privredu

Rijetko koja srbijanska tvrtka radnicima daje trinaestu plaću, ali zato malo koja i radi tijekom novogodišnjih i božićnih praznika. Srbijanska gimnastika kojom vješto spajaju staro računanje vremena (po julijanskom, 'pravoslavnom' kalendaru) s novim gregorijanskim čini da gospodarstvo u Srbiji stoji od posljednjih dana stare, pa sve do proslave 'srpske Nove godine', 14. siječnja.

Tijekom tog perioda samo gubici industrije dosežu i više desetina milijuna eura.

Naime, industrijska proizvodnja u Srbiji je u siječnju 2010. bila gotovo 13 posto niža u odnosu na godišnji prosjek, dok je taj pad u siječnju 2009. iznosio čitavih 25 posto. Koliko točno iznose gubici zbog gotovo dvotjednog nerada, nitko još nije precizno proračunao, pa se ekonomisti oslanjaju na procjene i grube računice. S obzirom na srpski BDP te učešće industrijske proizvodnje u njemu koje iznosi oko 20 posto, procjene su da se tijekom siječnja, zbog gomile neradnih dana, u Srbiji stvori bar 60 milijuna eura manje nego što bi se moglo. Prema službenim procjenama, bruto domaći proizvod u Srbiji bi u 2010. trebao iznositi oko 30 milijardi eura.

Premda Srbi nisu prvaci po broju neradnih dana, imaju ih šest manje od, naprimjer, svojih hrvatskih ili belgijskih kolega, a čak tri više od stereotipno vrijednih Japanaca, spajanje praznika je disciplina u kojoj su tamošnji zaposlenici veoma vješti.

Motor nerada, prema tvrdnjama Unije poduzetnika Srbije, ove godine bila je državna administracija čiji su zaposlenici dobili slobodno od 31. prosinca do 10. siječnja, što su mnogi produljili i na narednih nekoliko dana. Pritom nije riječ samo o državnim činovnicima, već i o visokim dužnosnicima – dobar dio srbijanskih ministara iskoristio je praznike u punoj mjeri.

U toj udruzi kažu da su poduzetnici bili onemogućeni raditi jer zbog produženog odmora državne uprave nisu mogli obaviti neophodne administrativne poslove.

U privatnim tvrtkama, doduše, bilo je i onih koji su radnicima dali samo tri dana odmora, na što ih obavezuje zakon, ali se gotovo u pravilu radi o kompanijama koje su imale unaprijed zaključene narudžbe. Novih poslovnih narudžbi tijekom praznika nije bilo. Zanimljivo je da i dobar dio srpskih izvoznika nije radio tijekom prvog siječanjskog tjedna, i to zato što, kako kažu, ništa vredniji nisu bili ni njihovi inozemni partneri koji su također pauzirali početkom ove godine.

Pojedini ekonomisti i privrednici međutim tvrde da smanjeni prihodi više imaju veze sa sezonski manjom potražnjom tijekom prvog mjeseca u godini nego s velikim brojem neradnih dana. Ekonomist Saša Đogović je izjavio da je za kompanije koje nemaju posla bolje da radnicima daju slobodno nego da knjiže gubitke zbog trošenja energenata.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još