Svijet NESLAVNI PRIMAT

Belgija europski rekorder kao zemlja bez vlade

Za Božić je Belgija oborila državni rekord od 195 bez izvršne vlasti. Danas će socijalistički senator Johan van de Lanotte predstaviti plan za izlazak iz parlamentarne krize svim strankama, njih sedam, koje se od 13. lipnja dogovaraju i svađaju oko sastavljanja vlade

U srijedu će se saznati je li dogovor postignut, ali kako bilo, u petak će Belgija prestići Nizozemsku koja je bila bez vlade 208 dana (1977) i postati novi europski rekorder i fenomen.

Sva konfuzna i nesređena, Belgija je ipak vodila, i to uz pohvale, EU u drugoj polovici 2010. godine. Pritisak na zemlju raste, kreditna agencija Standard & Poor's zaprijetila je da će joj sniziti kreditni rejting zbog političke nestabilnosti. Sadašnja v. d. vlada nema, po ustavu, pravo donositi odluke koje bi pomogle riješiti problem deficita od 25 milijardi eura u idućih četiri godina, kako je izvorno bilo planirano.

Belgijanci su umorni od igara političara, a kralj Albert II to je dao na znanje u svom govoru na Badnjak. 'Mislim da smo zaboravili na vještinu dobrog kompromisa', rekao je monarh. 'Došao je trenutak u kojem će prava vrijednost biti traženje kompromisa i nepotenciranje razlika', rekao je Albert pozvavši sve da budu 'zanatlije mira'.

Van de Lanotte treći je izabranik kralja koji pokušava sastaviti dogovor nakon kritičnih prijevremenih izbora od 13. lipnja, kada je konzervativni i secesionistički Novi flamanski savez (N-VA) postao najmoćnija politička snaga.

Njegova iznenađujuća pobjeda temeljila se na nama poznatoj viktimističkoj politici (Valonci su uzeli naš novac) i njezine dugoročne independentističke ciljeve duboko su destabilizirale politički spektar.

Najprije je valonski socijalist (frankofon) Elio di Rupo pokušao, a onda i sam vođa N-VA, Bart de Wever, ali nisu uspjeli provesti šestu institucionalnu reforma u Belgiji od 1970. (svaki puta s većom dozom decentralizacije).

Od listopada taj zadatak ima Van de Lanotte koji muku muči s apetitima i napetostima sedam stranaka: socijalista, demokršćana i zelenih na sjeveru i na jugu, nacionalisti iz N-VA (kojima, zapravo, nitko jači ne parira na jugu) te flamanski i frankofonski liberali.

Vicepremijer i ministar financija (v. d., naravno), liberal Didier Reynders (ne sudjeluje u pregovorima), upozoravao je koncem prosinca da je ostalo najviše tri mjeseca prije nego što se Belgija pretvori u topovsko meso za tržišta 'na grčki ili irski način'.
Van de Lanotte, navodno, ne ostavlja ništa van paketa pregovora, pa će ponuditi široku lepezu mjera, čak i do toga da svaka regija izabere vlastiti sustav prometovanja i policijskih kazni (Flamanci se, na primjer, žale da na svojim cestama imaju puno veći broj policijskih zasjeda i radara nego na jugu te da im Valonci 'sišu krv' na svakom koraku).

Politika zapošljavanja, pravosuđe, socijalna sigurnost, zdravstvo, mladež, neke su od vrućih tema u pregovorima u kojima je ključan Zakon o financijama koji bi regijama trebao dati fiskalnu autonomiju. Osim toga, važno je pitanje planiranja budućnosti frankofone periferije Bruxellesa jer te općine predstavljaju veliki problem zbog količine izuzeća u zemlji čiji ustav kaže da u Flandriji, gdje se nalazi glavni grad, koji je de jure bilingualan, ali de facto (95 posto) frankofon, službeni jezik bude flamanski (nizozemski).

Kad bi se postigao dogovor, Belgija bi izašla iz ovoga institucionalnoga limba za nekoliko tjedana. Ako ne, postoje tri opcije: vlada s posebnim ovlastima, ali ograničenim funkcijama kako bi se odgovorilo na najvruće izazove, promjena političkih figura ili obitelji u pregovorima, odnosno saziv novih izbora (što bi još više razjarilo građane, ali i sigurno donijelo neke bitne promjene u odnosu na lipanjske izbore). Četvrta je opcija, razumije se, i ona postoji - raspad zemlje.
Svjetski rekord za zemlju bez vlade ima Irak: 289 dana. I taj bi rekord mogao biti srušen ako 30. ožujka Belgija bude kao sada. To je luksuz koji si Belgija ne može priuštiti. To je ono što su poručili kralj Albert, ministar Reynders i Standard & Poor's.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još