Svijet KINA 2010.

Gospodarski rast i kineska politika nepopuštanja

Godina 2010. donijela je Kini status drugog svjetskog gospodarstva, sve utjecajnijeg u upravljanju planetom, ali i sve veću izoliranost u diplomaciji i politici zbog nepopustljivosti koju je Peking najrječitije pokazao u slučaju kineskog disidenta Liu Xiaoboa, ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za mir

Kineski gospodarski ulog neprestance je rastao, a odnosi Kine s drugim silama postajali su složeniji i mogli bi se, predviđaju neki stručnjaci, dodatno zategnuti u 2011. zbog ideoloških razlika.

Zahvaljujući 10-postotnom rastu, Kina je u gospodarskoj utrci za sobom ostavila Francusku, pa Veliku Britaniju, zatim Njemačku, da bi 2010. s mjesta druge gospodarske sile zbacila Japan.

Kineski glas sve je više dobivao na težini u svjetskim pitanjima, a napose u klubu G20. Niski tečaj juana koji ide na ruku kineskom izvozu, ali šteti kineskoj konkurenciji, bio je središnja tema svjetskih skupova, a kineske odluke u monetarnoj politici potresale su burze, cijene nafta i zlata.

Kinesko je gospodarstvo danas snažno i kineske odluke odražavaju se na cijeli planet, slažu se analitičari. No iako su i na sjednici Centralnog komiteta KP-a Kine bili glasniji pozivi na provedbu političkih reforma, službeni Peking pokazao se nepopustljiv u pitanjima demokratizacije.

Oštrim je upozorenjima Peking reagirao na odluku Nobelova odbora da ovogodišnju nagradu za mir dodijeli kineskom disidentu Liu Xiaobou koji služi zatvorsku kaznu jer je potpisao zahtjev za demokratizaciju zemlje.

Bez kompleksa su kineske vlasti pribjegavale cenzuri, prijetnjama i pritiscima te pokazale međunarodnoj zajednici sliku nepopustljive sile s kojom je teško pregovarati.

'Reakcije kineskih vlasti (...) samo su pojačale osjećaj nepovjerenja prema Pekingu', drži Valerie Niquet, direktorica Azijskog centra, i upozorava da je Zapad sve zabrinutiji jer Kina odabire put nacionalizma i povlačenja u svoju ideologiju.

Na diplomatskom planu, odnosi Kine i većine velikih sila unazadili su se, drži Jonathan Holslag iz Instituta za istraživanje suvremene Kine u Bruxellesu, koji upozorava da Kina 'ne voli američku prevlast u istočnoj Aziji'.

Peking se, unatoč međunarodnim pritiscima, suzdržao osuditi svoju štićenicu Sjevernu Koreju kada je bombardirala južnog susjeda.

Sjevernokorejska ratobornost potaknula je Japan, Južnu Koreju i SAD da zbiju redove, a Kina, koja je 2009. požnjela pohvale zbog svoje uloge u svjetskoj financijskoj krizi, u 2010. je primala kritike zbog svog stajališta prema Sjevernoj Koreji.

Za godinu 2011. mnogi analitičari predviđaju da neće donijeti poboljšanja u odnosima Kine i Zapada. 'Nema previše prostora za kompromis' jer sve veći broj kineskih čelnika vjeruje da Kina mora čvrsto braniti svoja stajališta, iako na skupovima ističu da je Kini potreban ostatak planeta, zaključuje Holslag.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još