Svijet RUPE U SANKCIJAMA

Američke trgovačke igre ispod žita

Unatoč sankcijama i trgovačkim zabranama, tijekom prošlog desetljeća vlada SAD-a je dopustila američkim tvrtkama da ulože milijarde dolara u poslovanje s Iranom i ostalim zemljama s 'crne liste' koje sponzoriraju terorizam, piše New York Times

Na zapovijed domaćih tvrtki, od Kraft Foodsa do Pepsija, te nekih od najvećih nacionalnih banaka, malo poznati ured Ministarstva financija je odobrio gotovo 10.000 dozvola za ponude koje uključuju zemlje koje su se bacile u ekonomsko čistilište, izvan dosega američkog poslovanja, navodi NYT.

Reuters
Iranski nogometaši
Većina licenci je odobrena na temelju deset godina starog zakona koji nalaže da poljoprivredna i medicinska humanitarna pomoć mora biti oslobođena od sankcija. No zakon je napisan tako široko da su u dopuštenu humanitarnu pomoć uključene i cigarete, žvakaće Wrigley's, umak Louisiana, lijekovi za mršavljenje, dopuna prehrani i sportska oprema. Sve to je prodano instituciji koja trenira iranske olimpijske sportaše, naglašava NYT.

Na jednake načine odobrene su i stotine drugih licenci. Smatralo se da služe ciljevima američke vanjske politike. Većina vjerojatno i služi, kao što je primjerice borba protiv gladi i poboljšanje internetskih veza u Sjevernoj Koreji ili poticanje demokracije u Iranu. No ispitivanje je također ukazalo na slučajeve u kojima su vanjskopolitičke prednosti bile znatno manje jasne.

U jednom slučaju, američkoj je tvrtki dopušteno da ponudi posao plinovodu koji bi pomogao Iranu da proda prirodni plin u Europi, iako se SAD protivi takvim projektima. Nekolicini drugih američkih poduzeća bilo je dozvoljeno da posluju sa stranim tvrtkama za koje se smatra da su uključene u terorizam ili proliferaciju oružja. U jednom takvom slučaju, koji je uključivao opremu kupljenu s postrojenja za medicinski otpad na Havajima, vlada se spremala uskratiti dozvolu, sve dok jedan utjecajni političar nije intervenirao, piše NYT.

Što se tiče Obamine administracije, ona je posebno usmjerena na Iran. Uz već postojeći embargo na većinu trgovine, SAD i njegovi saveznici su u ovoj godini usvojili novi krug sankcija koje isključuju Iran iz velikog dijela međunarodnog financijskog sustava.

Poslovanje s Teheranom pod krinkom zabrana

Obamina administracija pokušava Teheran još jače pritisnuti ne bi li odustao od razvoja svog nuklearnog programa. U kontekstu toga su američki državnici usvojili novi paket mjera.

Štoviše, u zemljama poput Irana, gdje vlada ima kontrolu nad velikim dijelom gospodarstva, sve je teže diferencirati izuzetke koji pomažu ljudima od onih koji idu u prilog obogaćivanju države.

U nekim slučajevima pravila izdavanja dozvola nisu uspjela zadržati korak s promjenom diplomatskih okolnosti. Naprimjer, nekim američkim tvrtkama je bilo dozvoljeno uvesti jeftine bluze i sirovinu za proizvodnju čelika iz Sjeverne Koreje, jer su restrikcije popustile kad je korejska vlada obećala da će odustati od svog nuklearnog programa. Ali nakon što je sporazum propao, SAD nije mogao ići ukorak sa Sjevernom Korejom, navodi NYT.

Stuart A. Levey
, aktualni rizničar, koji je imao istu ulogu i u Bushevoj administraciji, istaknuo je da je SAD mnogo manje poslovao s Iranom nego s Europom ili Kinom. U prvom kvartalu ove godine samo 0,02 posto američkog izvoza se odnosilo na Iran.

Zakonom definirane dopuštene poljoprivredne izvozne proizvode, kao i bilo koji proizvod na listi, vodi resor poljoprivrede, koji je otišao korak dalje od tradicionalnog shvaćanja humanitarne pomoći u koju uključuje i proizvode kao što je pivo, mineralna voda i ostale labavo definirane kategorije 'hrane' i 'dodataka prehrani'.

Kolika je nutritivna vrijednost kokica i žvaka?
Postoje mnoge rasprave o tome. Uzmite, naprimjer, žvakaću gumu. Kolika im je nutritivna vrijednost? Može li se smatrati prehrambenim proizvodom? A kokice?

'Ovisno tome kako vi na to gledate – kokice sadrže vlakna koja su korisna za probavni sustav', objasnio je Henry Lapidos, menadžer za izvoz u tvrtki Jolly Time koja prodaje američke kokice u Sudanu i Iranu.

General Electric, koji je nekad dobivao većinu licenci, kaže da je prestao s humanitarnim poslovanjima u državama koje su navedene kao sponzori terorizma, te je obećao donirati svu svoju dobit iz Irana u dobrotvorne svrhe.

Slično je i s tvrtkom Anndorll, koja je podnijela zahtjev za licencu za prodaju šećera u Iranu. Iako je dobila zeleno svjetlo, ipak se odlučila povući iz posla, navodi NYT.

'Ja sam Amerikanac', rekao je šef tvrtke Anndroll Joshua Kamens. 'Iako je legalno prodavati tu vrstu proizvoda, ja ne želim imati bilo kakve trgovačke veze sa zemljama poput Irana', naglasio je Kamens.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još