Svijet ODLUKA FRANCUSKE I NJEMAČKE

Odgađa se ulazak Bugarske i Rumunjske u Schengen

  • Autor: P.S.
  • 22.12.2010 14:08:20
  • 22.12.2010 12:05:14

Mjeseci nagađanja da bi Europska unija mogla blokirati pristup šengenskom režimu dvjema najnovijim državama članicama, Rumunjskoj i Bugarskoj, rezultirali su time da su 20. prosinca Njemačka i Francuska uputile zajedničko pismo povjerenici za europske unutarnje poslove Ceciliji Malmström, u kojem su zadani rok (ožujak 2011.) okvalificirale kao 'preuranjen'

Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere, kao i francuski, Brice Hortefeux, napisali su u svom pismu da dvije zemlje još uvijek ne ispunjavaju uvjete za ulazak u šengensku zonu.

Izrazili su svoju zabrinutost zbog nedostatka napretka u zemljama koje su se priključile EU u siječnju 2007, reforme pravosudnog sustava te borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Od njihovog pristupanja, obje zemlje su pod stalnim nadzorom EU-a.

Stručnjaci EU-a opet su ih posjetili da bi provjerili napredak bugarskih i rumunjskih priprema za pridruživanje šengenskoj zoni. Izvješća o reformi pravosuđa i borbi protiv organiziranog kriminala očekuju se u veljači.

Dva izvješća će predstavljati osnovu za odluku o pristupu dviju država šengenskoj zoni u ožujku 2011. godine. Svaka država članica mora pristati na to da se druga država članica priključi šengenskoj zoni.

Bugarska reakcija na pismo je obećanje da će učiniti sve da ispuni kriterije koje propisuje Šengenski sporazum. 'Moramo udvostručiti naš trud, uključujući područja kao što su pravosuđe, da bismo uklonili sumnje nekih naših europskih partnera u naše sposobnosti da zadovoljimo potrebne kriterije', izjavila je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Vessela Tcherneva.

'Bugarska će zadovoljiti tehničke uvjete za priključenje šengenskoj zoni do ožujka 2011', naglasila je Tcherneva.

U Bukureštu je, međutim, predsjednik Traian Basescu zauzeo manje srdačan stav. On smatra da je to pismo 'čin diskriminacije'. Basescu je rekao da je francusko-njemačko pismo bilo izravno povezano s tehničkim pitanjem ulaska u šengenski prostor, ali i problemom upravljanja vanjskim granicama EU-a i ilegalnim imigracijama, što je nepošteno.

Šengenska zona se sastoji od 25 europskih zemalja, uključujući sve države članice EU-a - s izuzetkom Velike Britanije, Irske, Bugarske, Rumunjske i Cipra - i tri zemlje izvan EU-a: Norveške, Islanda i Švicarske.

Sporazum ima dva osnovna cilja: jačanje granične kontrole radi jačanja unutarnje sigurnosti država članica i podizanje učinkovitosti kontrole na vanjskim granicama radi bržeg kretanja građana i roba između EU-a i trećih država. U vrijeme potpisivanja, ugovor nije imao veze s Europskom unijom, dok to danas nije slučaj.

Ovisno o okolnostima, kao što su sigurnosna procjena ili borba protiv kriminala, zemlje članice mogu suspendirati primjenu šengenskih pravila na period za koji same procijene da je neophodan.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još