Iako nam je namjera bila pobrojati stupove pronatalitetne politike političkih stranaka i koalicija te tražiti demografe da ocijene svaku od njih, i Anđelko Akrap i Dražen Živić odbili su ovu opciju. Naime, vodeće političke opcije u Hrvatskoj, tj. barem one kojima građani u anketama daju najviše povjerenja, iznijele su svaka po nekoliko prijedloga. Naši sugovornici suglasni su da je svaka mjera dobra, no političari su i ovaj put promašili poentu iako vodeći hrvatski demografi godinama, poput pokvarene ploče ponavljaju kako se možemo nadati većem broju rođenih u odnosu na umrle samo ako donesemo cjelovitu demografsku strategiju koja neće biti vezana za političke četveroljetke.

To se ni ovog puta, ako je suditi prema najavljenom, neće dogoditi.

Tisuću eura po djetetu. Ovaj put za stvarno?

HDZ ponovno obećava jednokratnu naknadu od tisuću eura za novorođeno dijete, i to je mjera koju 'ovog puta zaista' misle provesti. Delimitiranje porodiljne naknade za drugih šest mjeseci od rođenja djeteta također je prijedlog HDZ-a, iako većina političkih stranaka predlaže neku varijantu ove mjere.

Uveli bi i status roditelja odgajatelja u obiteljima s četiri i više djece te alimentacijski fond kako djeca razvedenih roditelja ne bi ispaštala ako roditelj s kojim ne žive ne plaća alimentaciju.

Samo dva spomena pronatalitetne politike

Narodna koalicija s SDP-om na čelu u programu na 74 stranice tek dva puta spominju pronatalitetnu politiku. Za razliku od HDZ-a, ne obećavaju brda i doline koje ne mogu provesti u djelo, već idu s nešto realnijim prijedlozima. Delimitirali bi naknadu za porodiljni dopust na osam mjeseci od rođenja djeteta, a što se tiče radnog zakonodavstva, uveli bi dopust namijenjen prilagodbi djeteta na boravak u predškolskoj ustanovi, kao i prilagodbi prvašića. Pronatalitetna politika kod SDP-a je ugurana u socijalnu politiku što je, upozoravaju i Akrap i Živić, česta pogreška.

Zakon o majčinstvu i Bandićeva škola u prirodi

Koalicija Živog zida, tj. njezin ekonomski strateg Ivan Lovrinović zalaže se za donošenje Zakona o majčinstvu. Njime bi se, među ostalim, destimulirao rad nedjeljom te bi 'majke mogle biti sa svojom djecom', objasnio je Lovrinović.

Koalicija Za premijera Milana Bandića, pak, predlaže da se mjere koje on već provodi u Zagrebu preslikaju na nacionalnu razinu. Predlaže 'strategiju stambene opskrbe mladih', izgradnju infrastrukture za pomoć zaposlenim roditeljima, otvaranje radnih mjesta… U svom programu ističe kako se u Zagrebu subvencionira prijevoz učenika, besplatni su udžbenici, organizira se škola u prirodi za djecu, subvencioniraju se privatni i vjerski vrtići…

Most: Skraćeno i fleksibilno radno vrijeme

Iz Mosta bi povećali rodiljne naknade tijekom drugih šest mjeseci do 4.257 kuna te bi taj iznos, ako gospodarska situacija u državi bude dopustila, povećali na iznos pune plaće roditelja. Uveli bi skraćeno i fleksibilno radno vrijeme za roditelje djece u jasličkoj dobi te bi uveli nižu stopu PDV-a na dječju obuću, odjeću i opremu. Uz to bi, kao i većina drugih, stvorili zakonsku osnovu da obitelji s malom djecom mogu dobiti kredit s nižom i fiksnom kamatom za kupnju prve nekretnine ili adaptaciju postojeće.

Anđelko Akrap, s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, kaže kako ni jedna stranka nije iznijela cjelovit demografski program. 'Riječ je o parcijalnim mjerama koje neće dati rezultat. Svaka kada se pojedinačno izvuče ima mali i kratkoročni učinak jer se odnosi na pojedine segmente društva', objašnjava. Kao primjer navodi delimitiranje porodiljnih naknada za drugih šest mjeseci što svi navode. Ta se mjera odnosi samo na one koji imaju višu plaću.

Nitko se, prigovara Akrap, ne bavi činjenicom da po važećem zakonodavstvu zaposlenik može čitav život raditi s ugovorom na određeno. 'Treba zaustaviti depopulaciju u prostoru, iseljavanje ruralnih područja. Za cjelovite mjere potrebno je osnovati posebno ministarstvo ili ured pri Vladi po uzoru na zemlje koje su imale takve probleme. Svi oni brkaju socijalne mjere s populacijskim te je neozbiljno analizirati mjere koje oni spominju tek toliko', zaključuje Akrap.

Demograf Dražen Živić, voditelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Vukovaru, ističe kako je riječ o populističkim mjerama, posebice onih tisuću eura koje nudi HDZ koje uglavnom olakšavaju skrb za djecu.

Delimitiranje porodiljne naknade za drugih šest mjeseci je, kaže Živić, prilično važno jer roditelji ne smiju biti kažnjeni na tržištu rada zbog toga što imaju djecu. 'Novca ima, pitanje je gdje je, kako je raspoređen i što su prioriteti. Načela populacijske politike su dugoročnost i cjelovitost. To treba biti rezultat konsenzusa, a ne pojedinačnih želja', kaže Živić.

Naglašava kako se demografske mjere ne rade u trajanju pojedinih mandata od četiri godine. 'Često onaj tko ih pokreće misli da su te mjere trošak jer će eventualan njihov uspjeh eksploatirati netko drugi. Nema političkih bodova ako je trošak velik, a uspjeh se ne vidi odmah', misli Živić.

Kaže da mu nije jasno kako vlasnici banaka koje djeluju u Hrvatskoj ili, pak, šefovi velikih kompanija imaju indiferentan odnos prema ovom problemu. 'Kome će prodavati svoju robu i kredite ako nas ima sve manje? Nema te zemlje koja je gospodarski jačala, a demografski propadala', ogorčen je.

'Iskustva drugih zemalja pokazuju da pronalazak ravnoteže između potrebe da se bude roditelj i da se sudjeluje u tržištu rada nije odluka 'ili – ili', nego 'i'. I jedno i drugo. Uz to, preduvjet za demografski oporavak je i stvaranje novog društvenog ozračja prema vrijednostima braka, obitelji i djece. Ako nemate spoznaju da je dijete bogatstvo, ni 20 tisuća eura poticaja vas neće natjerati da ga imate', zaključuje demograf.