Podsjetimo, iz HDZ-a su optužili SDP da je ne samo mijenjao svoje odgovore koje je postavio na web stranicu, nego i da su originalni odgovori dokazivali da su im odgovore pisali činovnici u ministarstvima, što je SDP u više navrata odbacio. Je li možda bilo pritužbi zaposlenih, provjerili smo u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, čiji je glavni tajnik Siniša Kuhar tportalu kazao da Sindikat nije dobio pritužbe niti ima saznanja o tome da su državni službenici u ministarstvima pisali odgovore u ime SDP-a prema MOST-u.

Međutim, upozorio je na 'činjenicu da nakon svakih parlamentarnih izbora dio službenika u državnim tijelima dobiva posao ili odgovornija radna mjesta na temelju pripadnosti određenoj političkoj opciji ili povjerenja koje uživaju od novih nositelja vlasti'. 'Od toga nije imuna ni sadašnja vlada, posebice u dijelu u kojem je u kabinetima ministara omogućila zapošljavanje na određeno vrijeme (za trajanja mandata ministra) službenika – savjetnika, bez obveze raspisivanja javnih natječaja', podsjeća Kuhar te dodaje: 'Takvi službenici svoju trenutnu poziciju i posao (službu) duguju svojim političkim mentorima i vjerojatno ne bi oklijevali izvršiti njihove naloge pa čak i ako nadilaze opis radnog mjesta, posebice ako to za njih znači mogućnost zadržavanja stečenih pozicija'.

Teško dokaziv politički servis jedne političke opcije

Međutim, iako bi se, s obzirom na HDZ-ovu prozivku u opisanoj situaciji, ako bi ona bila točna, 'nedvojbeno radilo o primjeru politizacije državne uprave', Kuhar ukazuje i na činjenicu da su 'odgovori aktualne pozicije prema MOST-u vjerojatno pisani po resorima te su za njih, također vjerojatno, bili zaduženi vodeći ljudi SDP-a na najvišim dužnosničkim funkcijama, koji su pritom računali i (vjerojatno) ostvarili pomoć svojih suradnika u državnim tijelima'. 'Jesu li se pri tome 'očešali' i o službenike koji nisu u istom političko-hranidbenom lancu, ne znamo, ali ako su takvi službenici eventualno sudjelovali u izradi stručnih podloga za odgovore MOST-u, pitanje je bi li im bilo pametno ne učiniti traženo, s obzirom na mogućnost da nalogodavci i dalje ostanu na vlasti. Naravno, pod uvjetom da se nešto takvo i dogodilo', kazao je tportalu Kuhar.

Podsjetio je i da SDLSN uvijek ukazuje na slučajeve politizacije državne uprave o kojima ima saznanja, a što se tiče mogućih konkretnih sankcija, 'takav je servis jedne političke opcije teško dokaziv jer, ako se dogodio, službenici vjerojatno nisu pisali pismo MOST-u, već izvješća o provedenim ili planiranim aktivnostima na zahtjev svojih nadređenih', objašnjava Kuhar.

SDP 'otkrio' tko je pisao odgovore

Podsjetimo, HDZ je prozvavši SDP i za trošenje novca poreznih obveznika, ustvrdio da je u prvotnoj verziji odgovora koji su bili postavljeni na internetsku stranicu SDP-a, na 30. stranici programa pisalo: 'Načelno se kao Ministarstvo financija, Porezna uprava, slažemo s mogućnošću ...', dok je dan kasnije taj dio izmijenjen i Ministarstvo financija se ne spominje pa je upitao: 'Tko se slaže, Ministarstvo financija i Porezna uprava? Tko je pisao taj tekst?'

Na pitanje jesu li mijenjali odgovore i tko ih je pisao - Boris Lalovac ili činovnici u Ministarstvu - iz SDP-a nisu odgovorili nakon što su već i ranije u nekoliko navrata odbacili da su odgovore pisali Vladini činovnici: 'Odgovore poslane Mostu nezavisnih lista, odnosno, programske stavove koalicije Hrvatska raste, pisali su svi stranački članovi SDP-a i članovi stranaka koalicije Hrvatska raste koji su sudjelovali u dosadašnjim pregovorima s izaslanstvima Mosta. Protekla dva tjedna u sjedištu SDP-a na Iblerovom trgu redovno su se između pregovora održavali sastanci na kojima su članovi stranaka koalicije Hrvatska raste pripremali odgovore Mostu u skladu sa svojim stručnim znanjima i iskustvima u pojedinim područjima', odgovorili su u SDP-u na upit tportala, podsjetivši i da su među pregovaračima bili su većinom ministri, od kojih većina ima i visoke funkcije u stranci.

A čak i u slučaju da su odgovore SDP-ove koalicije Hrvatska raste Mostu pisali pomoćnici ministara, oni ulaze u kategoriju 'državnih dužnosnika', a ne službenika, objasnio je tportalu docent na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Sveučilišta u Zagrebu Vedran Đulabić i podsjetio: 'Pomoćnici su politička razina u Ministarstvu. Pomoćnika imenuje Vlada na prijedlog ministra. Dakle, riječ je o političkoj funkciji, jednako kao i o funkciji zamjenika ministara i funkciji ministra. Sve su to politički, a ne stručni, to jest službenički položaji'.

'Što se tiče ministara, njihovih zamjenika i pomoćnika, oni su državni dužnosnici, odnosno, politički imenovane osobe i kao takvi uvijek rade u korist stranke na vlasti koja ih je postavila na poziciju i koja ih s te pozicije može i smijeniti', kazala je tportalu izvanredna profesorica na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Gordana Marčetić.

Što državni službenik (ne) smije u (ne)radno vrijeme?

No s obzirom na to da optužbe iznesene na račun SDP-a nisu konkretizirane, a ne želeći ulaziti u sferu nagađanja, indicija i slično, baš kao i Đulabić, ni Marčetić nije željela ići dalje od općenite razine pa je načelno pojasnila da 'državni službenici u ministarstvima ne samo da mogu, nego i moraju davati stručne savjete i upute ministrima u vezi pitanja provedbe politike, izrade nacrta propisa, strategija i tako dalje iz njihovog resora, jer im je to posao. Državni službenici su profesionalci kojima je služba u upravi trajno zanimanje, dok su ministri osobe koje su politički imenovane i ne moraju nužno imati specijalistička znanja i određenog područja. Zato i trebaju stručnjake da im pomažu'.

Drugo je, međutim, pitanje političkog angažmana. Naime, kako objašnjava Marčetić: 'Prema Zakonu o državnim službenicima, državni službenik za vrijeme radnog vremena ne smije poticati ostale državne službenike da se uključe u rad političke stranke. Također, izbor i političko mišljenje izraženo tijekom izborne kampanje, nakon izbora ne smiju utjecati na status i napredovanje u državnoj službi. Nadalje, političko opredjeljenje državnog službenika ne smije utjecati na uredno obavljanje poslova na kojima radi i ne može biti razlog za nepoštivanje propisa i izvršavanje zakonitih naloga i uputa nadređenih državnih službenika. Ako se sumnja na kršenje tih odredbi, treba se pokrenuti disciplinski postupak pred službeničkim sudom i eventualno odrediti kaznu za povredu službene dužnosti'.