PROČITALI SMO PROGRAME

Velike gospodarske ideje malih stranaka

19.10.2015 u 07:00

Bionic
Reading

Za razliku od dviju vodećih koalicija (HDZ-ova Domoljubna koalicija i SDP-ova Hrvatska raste), koje su u predizbornu kampanju ušle sa 'ziheraškim' gospodarskim programima i hrvatskim građanima obećavaju med i mlijeko bez krvi, znoja i suza, manje stranke sklonije su radikalnijim ekonomskim rješenjima. Proanalizirali smo kako put do gospodarskog procvata Lijepe Naše vide nove stranke i koalicije, od kojih neke, prema aktualnom rejtingu, imaju i šanse da, uz dva vodeća politička bloka, uđu u Hrvatski sabor

Osim što zagovaraju oštrije reformske poteze, poput otpuštanja u javnom sektoru i radikalnog smanjenja broja jedinica lokalne i regionalne samouprave, manje političke stranke rado bi u pokretanje gospodarskog rasta upregnule i monetarnu politiku. Većina njih sklona je i državnim intervencijama kroz različite oblike poticanja odabranih gospodarskih sektora, a glavna mana im je to što, kao i dvije vodeće stranke, uglavnom ostaju na riječima te nisu odviše spremne brojčano izraziti učinke predloženih mjera i kvantificirati glavne ciljeve ekonomske politike.

Most nezavisnih lista i Pametno: Rezovi na nacionalnoj razini i antibankarski stav

Prema zadnjem istraživanju Crodemoskopa, najbliži prelasku izbornog praga je Most nezavisnih lista, a predvodi ga metkovski gradonačelnik Božo Petrov, koji je popularnost stekao pobjedom nad Stipom Gabrićem Jambom i uvođenjem reda u gradske financije. Petrov i njegovi istomišljenici slične radikalne rezove proveli bi i na nacionalnoj razini. Osim populističkih mjera, poput drastičnog rezanja plaća političarima i dužnosnicima, zalažu se za reformu javne uprave i radikalno smanjivanje broja jedinica lokalne uprave i samouprave, a krasi ih i snažan antibankarski stav, pa bi skupi bankarski kapital zamijenili kreditima Hrvatske narodne banke.

HDSSB i IDS za fiskalnu decentralizaciju

S obzirom na snagu u svojim izbornim jedinicama, na ulazak u Sabor sa sigurnošću mogu računati Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje (HDSSB) i Istarski demokratski sabor (IDS), dvije afirmirane regionalne stranke. Njihovi ekonomski programi vezani su uz politički koncept regionalizacije i fiskalne decentralizacije. Pritom HDSSB stavlja naglasak na poticanje razvoja poljoprivrede. IDS preferira liberalni ekonomski koncept, a komparativne prednosti istarske regije vidi u agrarnoj i pomorskoj orijentaciji, uz njegovanje specifičnog istarskog identiteta.

Stranka Pametno koju predvodi splitska gradska vijećnica Marijana Puljak politički je bliska Mostu nezavisnih lista, ali samostalno izlazi na izbore. Za razliku od Mosta, čiji je program prilično štur i nedorečen, stranka Pametno može se pohvaliti sveobuhvatnim programom na kojem je radilo 40 stručnjaka. Program sadrži konkretne mjere u 18 područja za koja smatraju da trebaju dubinske reforme, uz naglasak na fiskalnu odgovornost i usmjerenost na smanjenje rashodovne strane proračuna. U skladu s imenom stranke, i njihove gospodarske mjere nose predznak 'pametno'. Tako se, između ostaloga, zalažu za 'pametnu specijalizaciju' koja podrazumijeva čvrsto povezivanje znanosti i tržišta rada, 'pametnu e-državu', koja bi poduzetnicima omogućila da sve administrativne poslove obave iz ureda, 'pametna javna poduzeća' u kojima će infrastruktura biti odvojena od usluga i sl.

Održiv razvoj Hrvatske - ORaH: Ekološki razvoj i slabija kuna

Pristup gospodarskim temama SDP-ove otpadnice Mirele Holy i njezine stranke ORaH, četvrte političke snage u zemlji, znatno je ozbiljniji od većine konkurenata. Osim generalnog koncepta održivog gospodarstva koje počiva na kombinaciji tržišnog i socijalno-ekološkog modela razvoja, ORaH ima detaljno razrađene javne politike za pojedina gospodarska područja. Orahovci ekonomski procvat Hrvatske vide u revitalizaciji industrije poticanjem proizvodnje hrane, energije i vode s ciljem postizanja ekonomske neovisnosti. Komparativne prednosti na tim područjima planiraju ojačati i direktnim potporama poduzetnicima.

Kada je riječ o javnim financijama, ORaH se zalaže za prebacivanje poreznog tereta s rada na kapital, uz smanjivanje proračunskih rashoda iskazanih udjelom u BDP-u za najmanje 0,5 postotnog boda godišnje. Pritom se zalažu za radikalnu reformu javne uprave i teritorijalni preustroj (ukidanje županija i osnivanje pet regija te drastično smanjenje broja jedinica lokalne samouprave). Kao i većina ostalih manjih stranaka, gospodarski rast namjeravaju potaknuti promjenom monetarne i tečajne politike. Tako računaju na slabljenje tečaja kune u cilju poticanja izvoza te na promjenu politike obveznih rezervi i selektivnu kreditnu politiku kojima bi se utjecalo na snižavanje kamatnih stopa.

Živi zid: Rat bankarima, ukidanje valutne klauzule, a dug neka plate korumpirani pojedinci

Stranka bivšeg predsjedničkog kandidata Ivana Vilibora Sinčića, koja u posljednje vrijeme gubi na popularnosti, prednjači po osebujnim ekonomskim rješenjima koja odišu neskrivenim prezirom prema bankarskom sektoru i stranom kapitalu. Glavnu polugu ekonomskog procvata Živi zid vidi u potpuno drugačijoj monetarnoj politici. Njihova ideja vraćanja monetarne suverenosti, od koje se guverneru Borisu Vujčiću vjerojatno diže kosa na glavi, sadrži ukidanje valutne klauzule, prestanak zaduživanja u inozemstvu i prelazak na pokrivanje proračunskog deficita nekreditnom emisijom novca iz središnje banke te ekspanzivnu monetarnu politiku s ciljanom stopom inflacije od osam posto.

Kada je riječ o javnom dugu, Živi zid smatra da trebamo po uzoru na Ekvador otpisati 70 posto javnog duga uz obrazloženje da ga ne trebaju otplaćivati građani, nego korumpirani pojedinci koji su ga stvorili (Ivo Sanader, Ivan Šuker, Martina Dalić, Jadranka Kosor i Slavko Linić), a koji su radili u interesima političke elite, stranih korporacija i financijskih institucija. U gospodarskom programu Živog zida nalaze se i brojna druga osebujna rješenja, poput ukidanja RTV pretplate, poništavanja privatizacije i vraćanje od 5.000 do 15.000 eura svakom građaninu, ukidanje poreza na dividendu uz istovremeno uvođenje poreza po odbitku po stopi od 55 posto na dobit koja se izvlači iz zemlje i sl.

Naprijed Hrvatska - Reformisti: Napravit će sve što je Kukuriku obećao, a nije napravio

Ivo Josipović i Radimir Čačić, čelnici koalicije Naprijed Hrvatska - Reformisti, svoj gospodarski program baziraju na reformama koje nisu uspjeli provesti u razdoblju suradnje s Kukuriku koalicijom. Većina tih reformi ima liberalni predznak i podrazumijeva neku vrstu bolnih rezova. Tako primjerice reforma javne uprave podrazumijeva smanjenje broja zaposlenih za tri do četiri posto, uz uvođenje rigoroznih kriterija vrednovanja rada po kojima bi tri posto najneuspješnijih zaposlenika javne i lokalne samouprave svake godine moralo otići iz javnog sektora.

Također, zalažu se za proširenje modela outsourcinga pratećih djelatnosti, od kojeg je Vlada odustala, racionalizaciju zdravstvenog sustava uz bitno smanjenje broja ležaja, ukidanje županija i smanjenje broja profesionalno vođenih jedinica lokalne samouprave za pet puta. Predviđaju i osnivanje nekretninskog fonda u vlasništvu države koji bi se upotrijebio kao kolateralna garancija za sve investicije u zemlji, a posebno investicije financirane iz Unijinih fondova. Posebnu pažnju posvećuju energetskoj politici, a uz realizaciju velikih energetskih projekata, zagovaraju aktivno uključivanje građana u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora putem energetskih zadruga.

Koalicija rada i solidarnosti: Plansko-projektni model uz državni investicijski fond, ali i ideje Ljube Jurčića

Velike ambicije ima i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić te je uz svoju Stranku rada i solidarnosti okupio niz malo poznatih stranaka lijeve političke provenijencije. Bandić još nema čvrsto koncipiran gospodarski program, ali se u njegovim dosadašnjim nastupima mogla nazrijeti idejna bliskost s programom koalicije Naprijed Hrvatska - Reformisti. Tako se i Bandić zalaže za plansko-projektni model ekonomskog razvoja potpomognut državnim investicijskim fondom. Možemo očekivati da će se u kreiranju gospodarskih rješenja osloniti na ideje bivšeg SDP-ovog gospodarskog stratega Ljube Jurčića, čija je stranka Novi val nedavno pristupila Koaliciji rada i solidarnosti.