To nije jedina sumnjiva adresa koja ukazuje na manipulacije i nezakonitosti koje se rade s popisima birača. Krajnje sumnjiva prijavljivanja prebivališta bilježe se najčešće u krajevima uz granicu s Bosnom i Hercegovinom.

Stanovnici susjedne države prijavljuju se u Hrvatskoj - pa tako i u Dusini, ali i Vrgorcu te susjednim mjestima - zbog dobivanja socijalne pomoći, porodiljnih naknada, mirovina te zdravstvenog osiguranja, a zauzvrat vjerojatno glasaju po diktatu. Popisi birača nemaju veze s demografskim kretanjima te bacaju ozbiljnu sumnju na legalnost izbora.

Na adresi Dusina 0, prema popisu birača, prebivaju 404 osobe koje imaju pravo glasa na izborima u Hrvatskoj. Ništa, naizgled, ne bi bilo čudno da Dusina nije mjestašce pored Vrgorca i da u cijelom mjestu zasigurno ne živi toliko ljudi. Nadalje, 404 osobe prijavljene na jednoj adresi, jednom kućnom broju, značile bi da maleno mjesto pored Vrgorca ima neboder impozantnih dimenzija.

Gužva na izborima u Dusini moguća je samo ako stignu glasači iz BiH Usporedbe radi, u jednom neboderu od 17 katova u zapadnom dijelu Zagreba prebivalište ima 158 birača, u prosječnoj trokatnici u središtu grada oko 25. Prema tome, na adresi Dusina 0 trebao bi biti stambeni neboder od 35 katova, ako ne i više.

Nadalje, u cijeloj Dusini prebiva 530 birača, pa ispada da njih 76 posto prebivalište ima prijavljeno na adresi Dusina 0. To nije jedina sumnjiva adresa, koja ukazuje na manipulacije i nezakonitosti koje se rade s popisima birača, ne samo u Dusini.

Na adresi Dusina 999 prebivaju 34 birača, a na na ostale 43 adrese prebivaju 92 upisana birača. U Dusini postoji čak i adresa Dusina 0/0 na kojoj je prijavljen jedan birač.

Podatke o Dusini, njenim adresama i tome koliko je birača prijavljeno na pojedinoj adresi, ali i svim drugim adresama u Hrvatskoj, moguće je vidjeti na internetskoj stranici popisbiraca.pollitika.com koju je pokrenuo inicijator poznatog političkog bloga pollitika.com Marko Rakar.

On je smatrao da se može demonstrirati i dokazati što se sve u Hrvatskoj radi s popisima birača koji su stalna tema prijepora jer usprkos lošoj demografiji broj birača u Hrvatskoj je u stalnom porastu.

Upravo je službeni popis birača izvor podataka prema kojemu je Rakar kreirao internetsku stranicu. Prema Rakarovim spoznajama, posebno su na udaru zakonski krajnje sumnjivog prijavljivanja prebivališta krajevi uz granicu s Bosnom i Hercegovinom u IX. izbornoj jedinici koja pokriva veći dio Dalmacije. Birači fiktivno prijavljuju prebivalište u Hrvatskoj, zapravo žive u Hercegovini, a to se radi uz, najblaže rečeno, blagoslov državnih organa, uključujući i policiju.

– Policija u pograničnim područjima prilikom prijave prebivališta često kreira kućni broj 0, navodi Rakar, a takav je slučaj po svoj prilici i u Dusini. Razlog za prijavu u Hrvatskoj je stanovnicima iz pograničnih dijelova susjedne države prema Rakaru jednostavan: tako se dobiva socijalna pomoć i ostvaruje cijeli niz drugih prava, a zauzvrat se od tako prijavljenih birača traži da svoj glas na izborima daju HDZ-u, čime su izbori de facto lažirani.

– To se ne događa slučajno, to je planski, organizirani kriminal, smatra Rakar. Podsjetimo, na prošlim parlamentarim izborima u toj je izbornoj jedinici HDZ osvojio 10, a SDP četiri mandata.

Osim da provjere koliko je birača prijavljeno na pojedinoj adresi, Rakar poziva i građane da na toj internetskoj stranici objave i fotografije sumnjivih adresa, odnosno zgrada u kojima je prijavljen sumnjivo ili nemoguće velik broj birača. Tako je objavljena fotografija obiteljske katnice iz Šopotske 10 u Zadru, gdje je prijavljeno – 19 birača.

Da se mnogo toga sumnjivog s popisima birača zbivalo, posebno u pograničnim područjima i posebno u IX. izbornoj jedinici, vidljivo je i iz usporedbe popisa birača za parlamentarne izbore 2003. godine i 2007. godine. Naime, u toj je izbornoj jedinici broj birača između tih dvaju izbora povećan za točno 40.150, što je daleko najveći porast broja birača u jednoj izbornoj jedinici.

Područja uz granicu sa BiH poseban su problem Toliko povećanje broja birača, koje gotovo odgovara zbrojenom broju stanovnika Koprivnice ili Krapine, nema opravdanja ni u unutarnjim migracijama ni u demografiji. Drugi najveći porast birača u izbornoj jedinici od 2003. do 2007. godine zabilježen je u VII. izbornoj jedinici, koja obuhvaća središnju Hrvatsku, ali je gotovo dvostruko manji – 20.928.

Na nevaljanost popisa birača, to da se njima manipulira i činjenicu da se goleme nepravilnosti i nezakonitosti kriju u prijavama prebivališta, već se godinama upozorava u javnosti, bez uspjeha. Hrvatska je raritetna zemlja i po tome što ima više prijavljenih birača nego stanovnika.

Gotovo isti slučaj kao u Dusini zabilježen je i u Podprologu, također graničnom mjestu prema Hercegovini. Na adresi Podprolog 0 prijavljena su 332 birača.

Inače, u cijelom je mjestu prijavljen 401 birač, pa ispada da njih skoro 83 posto prebiva na istoj adresi. Osim te adrese, sumnjiva je i adresa Podprolog 999, na kojoj je prijavljeno 16 birača. Na preostalih 29 adresa prijavljena su 53 birača.

Granično mjesto Kamensko također ima prenaseljenu kuću na adresi Kamensko 0, gdje su prijavljena 232 birača. Kamensko ima i adresu Kamensko 0/Bb na kojem su prijavljena 22 birača. U Kamenskom je upisanih birača 594, a stanovnika, prema popisu iz 2001. godine, 541.