Lokalni izbori 2009 INTERVJU: SUZANA JAŠIĆ, GONG

U lokalne izbore ulazimo kao u pokus

Lokalni izbori u Hrvatskoj održat će se 17. svibnja, a ovlasti budućih gradonačelnika i predstavničkih tijela još uvijek nisu do kraja definirane. O tome, kao i o utjecaju novca, političkog spina i medija na izbore za tportal.hr govori Suzana Jašić, članica Vijeća GONG-a

Zašto su predstojeći izbori važni za građane Hrvatske?
Lokalni izbori su jako važni zato što lokalne jedinice i lokalna tijela direktno utječu na naš svakidašnji život, riječ je o školama, vrtićima, bolnicama i ambulantama, zelenim površinama, lokalnoj infrastrukturi, komunalijama i tako dalje… Trend decentralizacije i sve veći broj funkcija lokalnu samoupravu čine sve važnijom. Ovi izbori značajni su po tome što će se prvi put načelnici, gradonačelnici i župani birati izravno, a to će ujedno biti i test za navedeni model, ali i neke nove zakone ili dijelove zakona koji će se prvi put primijeniti u praksi i pokazati koliko su kvalitetno napisani.

Što je Državno izborno povjerenstvo učinilo po pitanju edukacije građana o predstojećim lokalnim izborima?
Do danas nisu učinili još apsolutno ništa. Od tijela koje postoji više od dvije godine očekivali smo kontinuiranu edukaciju. Za sada mi, iako bez sredstava za lokalne izbore, po tom pitanju radimo više od njih. Bilo je nekih najava da će DIP raditi neke edukativne brošure i da će održavati radionice za najmlađe birače, pa čekamo da vidimo. No pretpostavljam da bi novinari uskoro trebali biti detaljno obaviješteni o aktivnostima DIP-a i cjelokupnom planu kampanje.

Zašto, po vašem sudu, DIP ne radi edukativnu kampanju na razini na kojoj je GONG kao nevladina udruga radio posljednjih devet godina?

Mi sve teže nalazimo novac za aktivnosti koje bi trebala raditi državna institucija. Napokon imamo DIP kao stalno tijelo koje ima svoj godišnji proračun i obaveze pred zakonom, ali i pred hrvatskom javnošću. Željela bih podsjetiti da tijekom 2008. nije bilo izbora, a da je DIP postojao cijelu godinu i da mu je budžet bio oko sedam milijuna kuna. Dakle, ima se i može se. No u državnim institucijama navikli su da im se sredstva automatski slijevaju iz proračuna i tu nema živosti, kreativnosti, želje i energije kao što to postoji u nevladinoj organizaciji koja stalno mora aktivno tražiti sredstva, pisati projekte, pravdati utrošeno konkretnim rezultatima, smišljati načine kako da zainteresira medije i kako da se probije u javnost, kako da se građanima učini zanimljivom, relevantnom i legitimnom u svom radu. Dakle, razlika je nešto činiti zato što moraš ili zato što to želiš.

Problem je i u načinu izbora članova. Dokle god DIP nema svijesti i dokle god nema zakona koji omogućava svijest 'ja sam gazda izbornog procesa', bojim se da nema neke sreće. Prije mjesec dana bila sam u izbornom povjerenstvu Ghane i iznenadila me razina stručnosti, samopouzdanja, političke neovisnosti i želje da rade dobro i stalno. Oni su svojim mudrim političkim postupanjem i političkom neovisnošću, zbog koje su im vjerovale i političke stranke i javnost, spasili Ghanu od mogućih sukoba, budući da je na izborima prije nekoliko mjeseci razlika između pobjednika i gubitnika predsjedničkih izbora bila manja od 0,5 posto (rezultate su potvrdili neovisni promatrači). Izborna povjerenstva zapadnog svijeta neću ni spominjati.

Vlado Kos / CROPIXZašto Ustavni sud nije imenovao etičko povjerenstvo za predstojeće izbore i koje su moguće posljedice nepostojanja tog tijela?
Etičko povjerenstvo nije predviđeno zakonom za ove izbore. Naime, svaku vrstu izbora regulira zaseban izborni zakon, a oni su daleko od usklađenosti pa se negdje pojavljuju pojedine odredbe, a negdje ih nema, bez nekog logičnog objašnjenja.

GONG već godinama ponavlja da nam treba jedinstveni izborni zakonik koji bi propisivao sve vrste izbora i referenduma i sve aspekte izbornog procesa, kako bi se uskladile procedure i sve učinilo jednostavnijim. Umjesto 15-ak različitih zakona koji trenutno propisuju izborne procese, sve bi pisalo u jednom.

Koje su moguće posljedice nepostojanja etičkog povjerenstva?
Pa nisu značajne jer ionako nema posljedica za kršenje pravila, oni su za parlamentarne izbore važni više na simboličan način. Ipak, šteta je što nitko neće moći kompetentno opominjati zbog kršenja zakona tijekom medijskih predstavljanja stranaka i kandidata.

Tko, dakle, brani interese birača u Hrvatskoj? Stižu li GONG-u upiti građana vezani uz lokalne izbore i na što se pitanja najčešće odnose?

Tko brani interese birača i na koji način, prepuštam javnosti da ocijeni. Već gotovo dva mjeseca dnevno odgovorimo na najmanje desetak mailova i telefonskih poziva, a kako se izborna kampanja primiče, upita je sve više. Pitanja se najčešće odnose na proces kandidiranja, kako postati kandidat i koji se uvjeti moraju zadovoljiti, što smiju, a što ne smiju tijekom kampanje i sl. Građani, pak, često pitaju mogu li glasati izvan mjesta prebivališta, što nažalost za lokalne izbore nije moguće. Kako bismo izašli ususret svima, prije dva tjedna smo na web stranicama objavili 'Vodič kroz lokalne izbore za kandidate', a pred nekoliko dana i za birače te 'Vodič za financiranje izbornih kampanja'. U pripremi je 'Vodič za promatrače' koji ćemo također objaviti kako bi političke stranke, nezavisne liste i kandidati mogli svoje promatrače educirati i tako kvalitetnije promatrati izbore.

Smatrate li da će nedovoljna informiranost o izborima utjecati na odaziv građana?

Informirati građane o izbornom procesu je dužnost DIP-a, ali i medija. No za motiviranje za izlazak na izbore, dakle za odaziv građana na izborima najodgovorniji su političari, odnosno političke stranke i kandidati na izborima. Oni su ti koji svoje birače moraju motivirati za izlazak na izbore, to je njihova zadaća i pogrešno je misliti da umjesto njih to moraju činiti udruge ili institucije. Zagušenost medijskog prostora zbog loših pravila medijskog predstavljanja, ali i političkih kampanja koje, pod utjecajem marketinških, PR i spin tehnika, sve manje pružaju istinitu i konkretnu informaciju o programima, može doprinijeti da građani ostanu kod kuće. Kakofonija u kojoj svi izgledaju isto opasna je za demokraciju i političku participaciju građana.

Koliko će promatrača GONG-a biti angažirano na izborima i gdje će ih biti najviše? Kako procjenjujete gdje će izbori biti neizvjesni?

O tome je još rano govoriti.

Hoće li, prema vašim saznanjima, objava rezultata izbora po biračkim mjestima i dalje ovisiti o dobroj volji pojedinih povjerenstava?

Kako zakonske obaveze objave po biračkim mjestima nema, treba se nadati da će DIP poslati uputu nižim tijelima, kako opet ne bismo ovisili o dobroj volji lokalnih povjerenstava, unatoč tehničkim uvjetima koji postoje.

Znate li je li provedeno usklađivanje statuta općina, gradova i županija s posljednjim potvrđenim popisima birača iz 2007. godine, prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina? Kako se neusklađenost statuta s popisima birača može odraziti na rezultate izbora i tko bi trebao snositi pravne posljedice?

Institucije su zakasnile. Ustavni sud nije riješio podnesak GONG-a još iz 2005. godine kako bi zauzeo pravno stajalište o tome kako se točno usklađuju statuti, a Vlada je tek nedavno, nakon pritisaka, uključujući i upite iz GONG-a, donijela zaključak na osnovi kojeg je Središnji državni ured poslao uputu jedinicama da provedu usklađivanje statuta sukladno zadnjim potvrđenim popisima birača. Imamo informaciju da neke jedinice to odbijaju učiniti, pa ćemo to dodatno provjeravati, obavještavati nadležne institucije i medije. Naime, u praksi postoji razlika ako se usklađuje broj predstavnika manjina u vijeću ili skupštini s popisom stanovništva iz 2001. ili popisom birača iz 2007. To može značiti predstavnika više u vijeću ili skupštini, ili dodatnog zamjenika načelnika, gradonačelnika ili župana.

Davor Pongračić / Cropix Kakve probleme očekujete s obzirom da nisu precizirane obveze lokalnih medija u praćenju izbora? Imate li informacije o tome koliko je lokalnih medija dobilo koncesije uoči izbora?

Tijekom političke kampanje svi kandidati i liste u medijima bi se trebali moći predstaviti građanima pod jednakim uvjetima. No praksa, nažalost, pokazuje da se ponekad sve radi kako bi se nekoga stavilo u povoljniji položaj - kroz pristrano izvještavanje, omogućavanje više termina ili jeftinije prodano vrijeme, kupujući ili odrađujući političku naklonost ili činjenicu da je jedan od vlasnika lokalno tijelo ili osoba u određenim odnosima s pojedinim strankama ili izvorima moći. Na drugo pitanje ne mogu odgovoriti jer te informacije mi nemamo, već tijelo koje dodjeljuje koncesije.

Kako predviđate da će na izborima proći tzv. političari tajkuni poput Željka Keruma, s obzirom da ne postoje ograničenja sredstava koje pojedini kandidati mogu uložiti u promidžbu?
S obzirom na neposredan izbor, novac, a posebice privatne donacije i sredstva postaju jedan od glavnih faktora uspjeha, ali i potencijalni izvor korupcije, posebice ako javnost nije istinito i potpuno izviještena tko su donatori, zbog mogućnosti kasnijeg pogodovanja nakon osvajanja vlasti. Kako ne postoje detaljna i jasno provediva pravila o financiranju kampanja, to je ujedno i nacionalni problem. Nadamo se da na izborima građani ipak ne daju glasove samo na osnovi utrošenog novca, već i na osnovi artikuliranog političkog programa, svjetonazora i sustava vrijednosti koje kandidat ili stranka predstavljaju. Kolumnist Renato Baretić rekao je da birač zaokruživanjem na glasačkom listiću ovjerava svoju dijagnozu i svoju oporuku i to mi se jako svidjelo.

Kako komentirate činjenicu da nema sankcija za neobjavljivanje izvještaja o primljenim i utrošenim novčanim sredstvima u kampanji?

Naravno da nema sankcija, njih nikad nema u zakonima i postupcima koji se tiču političkih stranaka, državnih dužnosnika ili državnih institucija, njih ima samo kad je riječ o građanima, udrugama ili firmama koje nemaju zaleđe. Nijedno tijelo javne vlasti nije u pet godina sankcionirano za neprovođenje Zakona o pravu na pristup informacijama, niti političke stranke za nepravilnosti pronađene od strane Državne revizije prošle godine, kao ni kandidatkinja koja je 2005. zaobišla zakon i izvijestila da je njen donator u kampanji bila njena stranka, ili stranka koja je 2007. objavila dvostruko manji izvještaj o utrošenim sredstvima, iako su GONG i TIH mjerenjem svih minutaža izračunali da su toliko potrošili samo na oglašavanje.

Ne postoji politička volja da se institucije bave stvarnim rješavanjem problema i stvarnom borbom protiv korupcije, to je sad valjda jasno već svima, i nama u Hrvatskoj i izvan nje. Velik trud ulaže se u to da izgleda kao da se bore protiv korupcije, ali kulise stalno padaju. Ovih smo dana upravo na temu financiranja političkih stranaka i kampanja imali prilike razgovarati s delegacijom Vijeća Europe GRECO koja se bavi korupcijom i koja je bila u posjetu Hrvatskoj i bit će zanimljivo pročitati njihov izvještaj.

Prema novom zakonodavstvu, hoće li izabrani gradonačelnici biti 'šerifi' ili 'fikusi'?
To je i nama ostalo nejasno. U siječnju smo organizirali stručni skup na temu lokalnih izbora i tamo se iskristaliziralo da njihove ovlasti, kao ni ovlasti predstavničkog tijela nisu do kraja definirane. Nakon toga je velik broj zakona doživio izmjene gotovo preko noći, a dio ih još treba biti izmijenjen nakon izbora. Nije bilo niti javnog prostora niti dovoljno vremena za javnu raspravu i mi u ove izbore ulazimo kao u pokus - da vidimo hoće li i kako će funkcionirati. No izvršna vlast ipak ima brojne ovlasti i ne bi trebali biti fikusi, a jako ju je bitno nadzirati, što radi predstavničko tijelo. I mediji i organizacije civilnoga društva imaju vrlo važnu ulogu u nadziranju rada lokalnih vlasti, kako bismo imali što manje šerifa.

Što zainteresirani građani trebaju učiniti kako bi postali promatrači na izborima?

Promatrače ne izborima mogu imati sve političke stranke, liste i kandidati, dakle ako netko želi promatrati izbore za nekoga od njih, treba im se javiti. Osim toga, promatrati izbore mogu i udruge registrirane za promatranje izbora ili zaštitu ljudskih prava, pa tako i GONG. Oni koji žele promatrati izbore kao promatrači GONG-a mogu se javiti u naše urede, a kontakti i detaljna objašnjenja su na web stranicama.


  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još