Hrvatska MEDIJSKA INDUSTRIJA NA KOLJENIMA

'Nije kriva kriza nego promašene uređivačke politike'

Radio 101, Glas Istre, HRT, Business.hr, Jutarnji list, Novi list, Večernji list, gotovo da i nema medija u Hrvatskoj čiji se djelatnici posljednjih mjeseci ne suočavaju s otkazima, neisplatama ili kašnjenjem plaća, štrajkovima…

Situacija u medijima, u godini u kojoj će Hrvatsko novinarsko društvo za koji dan obilježiti stogodišnjicu postojanja, nikad nije bila gora, a podatak da je 2009. tek jedna dnevna novina završila u plusu (24 sata) govori dovoljno za sebe. Sve ostale 'velike' dnevne novine; Večernji, Jutarnji, Novi list i Slobodna Dalmacija uz pad naklade bilježe i pad prihoda. Za očekivati je da ni rezultati iz 2010. kad budu dostupni neće biti puno bolji.

Globalna kriza pogodila je i medije, što se osim u padu naklade osjetilo i u padu oglašavanja, pa je tako prema podacima HURA-e ukupno u sve medije 2009. investirano 17 posto manje nego 2008. godine. Uloženo je ukupno 1,85 milijardi kuna, a najveći pad oglašavanja zabilježio je upravo tisak, u koji je u 2009. uloženo 22 posto manje nego u 2008. godini.

Boris Scitar/PIXSELL
Tužbe su jedno od rješenja-  Gabrijela Galić
'Nije globalna kriza jedini krivac za pad tiraže. Krivca treba tražiti i u vlastitim redovima, u promašenim uređivačkim politikama koje su se orijentirale tako da pogoduju velikim oglašivačima, ali i žutilu kojim se lakše pristupa čitateljima. Ne dvojim da bi do pada naklade novina došlo jer kriza je pogodila sve sektore, ali je sigurno da bi on bio blaži da su novinski proizvodi kvalitetniji', ističe glavni tajnik Hrvatskog novinarskog društva Vladimir Lulić.

I novinari rade na crno

Kao izravna posljedica toga su brojni otkazi suradnje u svim redakcijama, a novinari su postali laka meta za otpuštanje zbog činjenice da ih je dobar dio u različitim neformalnim oblicima surađivao i da nisu bili stalno zaposleni.

'Kriza je pogodila medije, što je direktno vezano i za ekonomsku krizu i od toga se ne može pobjeći. Ono što se kod nas iskristaliziralo je da se kriza ne koristi samo za rješavanje problema koji su samo vezani za pad prodaje prihoda.

Dio novinara godinama bio je prisiljen biti u statusu koji ne podrazumijeva stalni radni odnos, ali bio je i dobar broj onih koji su drugačiji status odabrali zbog većih primanja.

Novinarska samocenzura

Marjan Jurleka, predsjednik Udruge novinskih izdavača pri HUP-u smatra da je danas temeljni problem nepovjerenje javnosti spram medija. 'Vjerodostojnost je ključ za uspjeh. I danas kad je situacija daleko od idealne vjerujem da novinarstvo i novinari imaju budućnost. Nažalost, određeni su kriteriji izgubili i treba vratiti kredibilitet profesiji', rekao je. Upitan ne čini li mu se da su možda vlasnici medija, na čije inicijative se često mijenja uređivačka politika, krivci za gubljenje povjerenja čitatelja, Jurleka nudi zanimljiv odgovor. 'Nisam baš siguran da su vlasnici i urednici u potpunosti krivci za to. Kad govorimo o utjecaju politike i krupnog kapitala na medije, mislim da su i novinari ti koji su uveli samocenzuru bojeći se objavljivati sve što znaju', naglasio je. Za razliku od dobrog dijela novinara koji bi želio imati stalno zaposlenje, ali do njega ne može jer mu to poslodavac ne omogućava iako za njega radi puno radno vrijeme i više od toga, Jurleka smatra da ono danas nije garancija ni za što. 'Iz osobnog iskustava znam da neki novinari nisu željeli stalni radni odnos, pa su kasnije nešto iz toga naučili. Previše je kod nas ostalo razmišljanja iz socijalističkog mentaliteta. Stalni posao danas nije garancija ni za što. Bez posla se danas može ostati preko noći i ako ste zaposleni', zaključio je Jurleka i dodao da će za dobre novinare uvijek biti posla.
To se danas pokazuje kao loše kratkoročno rješenje jer su se ti ljudi prvi našli na udaru raskidanja suradnje.

Međutim, svoju krivicu u cijeloj priči imaju i državne institucije koje nisu svoj posao odradile na pravi način. SNH od 2000. godine kontinuirano provodi akcije u kojima prijavljuje poslodavce kod kojih novinari rade praktički na crno.

Zbog tih akcija dio novinara je i dobio ugovore u radu, ali bilo je i situacija da su inspektori u pojedine kuće navratili, popili kavu s poslodavcima i otišli. Sprega državnih institucija i vlasnika medija posebna je priča, mišljenja je predsjednica sindikata novinara Hrvatske Gabrijela Galić.
Izlaz iz novonastale situacije Galić i Lulić vide u kvalitetnijem finalnom proizvodu, ali i boljoj organiziranosti novinara u redakcijama.

Samo kvalitetan proizvod i solidarnost sačuvat će novinare

'Vlasnici medija moraju razmišljati kako se održati. Godinama se smanjivao trošak na račun putovanja, ukidala su se dopisništva, zapustilo se istraživačko novinarstvo, polako su se gasile redakcije vanjske politike i drastično kulturne i to se konačnici pokazalo pogrešnim.

Publika za ozbiljan i kvalitetan proizvod postoji, ali to je dugotrajan i mukotrpan proces, posebno danas, kada su odgojene generacije mladih ljudi na nedovoljno kvalitetnom sadržaju', smatra Lulić.

Zbog velikog nezadovoljstva i šikaniranja koje se provodi u dijelu redakcija sve glasniji su zahtjevi novinara za generalnim štrajkom po uzoru na način na koji se on provodi u Italiji.

Moguć i medijski generalni štrajk

'Ljudi su izrazito nezadovoljni ponašanjem poslodavaca i želja za štrajkom postoji, no njegovo provođenje u hrvatskim uvjetima nije baš jednostavno upravo zbog različitih formalnih oblika zapošljavanja.

Tako u štrajk mogu samo stalno zaposleni, ali ne i RPO-ovci i honorarci koje onda poslodavci odmah ucjenjuju. No da se o generalnom štrajku razmišlja, nije tajna', naglašava Lulić.

Galić pak svima koji su se našli na ulici, a imaju sve osnove za pokretanje sudskog spora s poslodavcem preporučuje podizanje tužbi.

'SNH nema izgubljenih sporova na tu temu, ali treba dodati da do nekih situacija ne bi došlo da su ljudi unutar pojedinih kuća bili organizirani. Manjak solidarnosti danas je problem koji objektivno postoji među novinarima.

Na kavama su svi jaki, ali kad treba nešto napraviti, onda se ljudi povuku u mišju rupu i šute. Svi bi da ih organizira netko drugi. Uvijek imaju dva-tri čovjeka koji će povući, ali ako iza njih ne stoji kritična masa onih koji će ih podržati, onda sve pada u vodu', zaključila je Galić.




  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još