Hrvatska OVISNO O REZULTATIMA

EK: Hrvatska može dovršiti pregovore potkraj lipnja 2011.

Europska komisija je u ponedjeljak u Bruxellesu prvi put objavila da Hrvatska može završiti pristupne pregovore potkraj prvog polugodišta 2011. godine te najavila datum kada će objaviti izvješće o ispunjavanju mjerila za poglavlje Pravosuđe i temeljna prava.

‘Ako sve bude išlo u redu, pregovori bi se mogli završiti potkraj prvog pologodišta sljedeće godine, za vrijeme mađarskog predsjedništva"’ izjavila je Alexandra Cas Granje, direktorica u Glavnoj upravi za proširenje Europske komisije, zadužena za kandidatske zemlje.

Ona je na sastanku Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-Hrvatska, koji je započeo u ponedjeljak popodne u Bruxelesu, iznijela moguću dinamiku zatvaranja preostalih pregovaračkih poglavlja. Komisija je kroz njezin istup prvi put najavila kada će izići s prvim izvješćem o ispunjavanju mjerila za najteže poglavlje Pravosuđe i temeljna prava, koje će sigurno biti zadnje poglavlje koje će Hrvatska zatvoriti.

Na sljedećoj međuvladinoj konferenciju o pristupanju, koja će se održati 22. prosinca, Cas Granje je rekla da je moguće zatvoriti tri poglavlja - Pravda, sloboda i sigurnost, Okoliš i Vanjska, sigurnosna i obrambena politika.

Za poglavlje Okoliš, Komisija je još ranije potvrdila da je Hrvatska ispunila sva mjerila za zatvaranje, a sada je prvi put to potvrđeno i za poglavlja Pravda, sloboda i sigurnost i Vanjska, sigurnosna i obrambena politika. Komisija je sada ta poglavlja uputila u radna tijela Vijeća EU-a, koja trebaju dati konačno svjetlo za zatvaranje. "'Nadam se da će to biti učinjeno na vrijeme kako bi se ta poglavlja zatvorila na sljedećoj konferenciji o pristupanju', rekla je Cas Granje.

Za poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava, Cas Granje je najavila da će Komisija objaviti privremeno izvješće o ispunjavanju mjerila 'najvjerojatnije 11. ožujka sljedeće godine'. ‘Tada ćemo jasnije moći vidjeti kada će se to poglavlje moći zatvoriti", rekla je.

Za sljedeću godinu ostalo bi ukupno za zatvoriti još šest poglavlja, ako se na računa poglavlje Ostala pitanja, o kojem se ne vode pregovori. U poglavlju 13 - Ribarstvo, Hrvatska je ispunila mjerila za zatvaranje, ali EU još mora definirati odgovor na hrvatski zahtjev za prijelazno razdoblje i na slovenski zahtjev koji se tiče 'tradicionalnih ribarskih prava'. Cas Granje je rekla da se na tome sada radi i da bi poglavlje moglo biti spremno za zatvarnje početkom sljedeće godine.

Što se tiče tri poglavlja s financijskim implikacijama - Poljoprivreda i ruralni razvitak, Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata i Financijske i proračunske odredbe, koja se obično zatvaraju na kraju pregovora, 'Komisija se prvi put bavi tim poglavljima, a da još nije poznat datum pristupanja', rekla je Cas Granje, dodajući da se o tome sada razgovora unutar službe Komisije. Ona je izrazila nadu da će se poglavlja Poljoprivreda i ruralni razvitak i Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata zatvoriti u prvom tromjesečju sljedeće godine, a Proračunske i financije odredbe nešto kasnije.

Zatvaranje poglavlja 8 - Tržišno natjecanje ovisit će o planovima za restrukturiranje brodogradilišta. Cas Granje je potvrdila da je Komisija primila planove za tri brodogradilišta, koji se sada proučavaju.

Cas Granje je upozorila da u vezi sa zatvaranjem pregovora u poglavlju 23 - Pravosuđe i temeljna prava postoje ‘dva rizika’. Prvi je evidencija rezultata, odnosno provedbena bilanca, famozni ‘track record’, jer traži određeno vrijeme. ‘Što je kraće vrijeme, to je više potrebno uložiti napore da se postigne dobar track record. Drugi je rizik, suradnja s Haškim sudom. Hrvatska mora na primjeren način uvjeriti ICTY da čini sve po pitanju dokumenata koji nedostaju’, rekla je Cas Granje. Što se tiče temeljnih prava, Cas Granje je kao ključno označila ‘održivi povratak izbjeglica’. Također je istaknula važnost procesuiranja ratnih zločina.

Glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak rekao je da je Hrvaska dosada ispunila sva mjerila, osim za poglavlja Pravosuđe i temeljna prava i Tržišno natjecanje. "Sada smo u završnoj fazi razgovora s Komisijom oko zatvaranja pregovora u poglavljima Poljoprivreda i ruralni razvitak, Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, Ribarstvo i Financijske i proračaunske odredbe, ali što se tiče mjerila u tim poglavljima ona su ispunjena. Ovoga trenutka imamo ispunjeno preko 90 mjerila za zatvaranje, što najbolje govori koliki je posao Hrvatska napravila", rekao je Drobnjak, dodajući da se sada u završnici najveća pozornost posvećuje poglavljima Pravosuđe i temeljna prava i Tržišno natjecanje. ‘S optimizmom očekujemo izvješće Komisije o ispunjavanju mjerila u poglavlju 23’, rekao je Drobnjak.

Na sastanku Zajedničkog parlemantarnog odbora EU-Hrvatska, koji se završava u utorak, jedna od glavnih tema je reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala.

O tome je govorio ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. On je iznio iscrpan opis što je Hrvatska napravila u području pravosuđa. Rekao je da su u području neovisnosti pravosuđa uvedene dvije ključne promjene. Jedna je novi način izbora Državnog sudbenog vijeća, koji više neće biti biran u Saboru, a druga promjena je uvođenje državne škole za suce i državne odvjetnike.

Ministar Bošnjaković je najavio da će broj zaostalih sudskih predmeta na hrvatskim sudovima u sljedeće dvije godine biti sveden na nulu. Što se korupcije tiče, Bošnjaković je naveo da se otvaranjem slučajeva korupcije na visokoj razini, uključujući i ministre i potpredsjednike vlade, javnosti šalje poruka "da nema povlaštenih i da je Hrvatska doista odlučna obračunati se s korupcijom".

U raspravi je sudjelovao i državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Andrej Plenković koji je govorio o napretku koji je Hrvatska ostvarila u okviru svojih pristupnih pregovora za članstvo u Europskoj uniji te predstavio hrvatske inicijative i zajednička ostvarenja na području regionalne suradnje, postignute rezultate glede dovršetka procesa povratka izbjeglica i prognanika, te stanje glede zaštite i promicanja ljudskih prava i prava manjina.

Također je predstavio glavne elemente informativne kampanje hrvatske vlade namijenjene podizanju znanja hrvatskih građana i javnosti o Europskoj uniji koja će se intenzivirati s približavanjem završetka pregovora i datuma referenduma o pristupanju Europskoj uniji.

Zajednički parlamentarni odbor Hrvatska-EU, koji predstavlja parlamentarnu dimenziju političkog dijaloga između Hrvatske i Europske unije, u utorak će završiti svoju 12. sjednicu usvajanjem deklaracije i preporuka.

Zajednički parlamentarni odbor sastoji od 15 zastupnika Europskog parlamenta i 15 zastupnika Hrvatskog sabora, a sastaje se dva puta godišnje - jednom u Hrvatskoj i jednom u nekom od radnih mjesta Europskog parlamenta (Bruxellesu ili Strasbourgu). Radom odbora supredsjedaju Gunnar Hoekmark, švedski zastupnik EPP-a u ime Europskog parlamenta i Marija Pejčinović Burić ispred Hrvatskog sabora.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još