Hrvatska NEDOSTATAK PRORAČUNSKOG NOVCA

Zdravstvena reforma državu gura u još dublji minus

Novi sustav paricipacija u zdravstvu uveden prije tek nešto više od mjesec dana predmet je ozbiljnih sporova u vladajućoj stranci

Iako službeni Vladini i HDZ-ovi izvori to demantiraju, Jutarnji list neslužbeno doznaje da je dio HDZ-a uvjeren kako je Milinovićeva reforma donijela nove izdatke državnoj blagajni.

Iz dopunskog osiguranja, kad bi u njemu bila i dva milijuna osiguranika, umjesto nešto više od sadašnjih milijun, u proračun bi stiglo oko dvije milijarde kuna, a trošak koji bi trebao platiti proračun davateljima usluga (zdravstvenim ustanovama) bio bi barem dvostruko veći.

'Iz HDZ-a je procurila informacija kako je Sanader nezadovoljan zbog mogućeg gubitka novca u proračunu. Zbog toga su se, navodno, čuli povišeni tonovi u razgovoru premijera i ministra Milinovića', kaže izvor Jutarnjeg lista.

Većina građana ne zna da plaćanje police osiguranja ne pokriva njihove cjelogodišnje troškove participacija. Primjerice, kronični bolesnici u jednom mjesecu barem jedanput posjete liječnika i dobiju četiri do pet recepata, što je trošak od 90 do 100 kuna. Ako je riječ o umirovljeniku, njegova polica je 50 kuna, a ostatak troška plaća se iz državnog proračuna. Još veća razlika je ako se pacijent mora liječiti u bolnici gdje su participacije znatno veće i mogu za državu iznositi i tisuće kuna.

Oporbeni političar i stručnjak za zdravstvo rekao je Jutarnjem listu da upravo ti troškovi za koje se u prijedlogu reforme vjerovalo da ih za državni proračun neće biti jer su ih u većoj mjeri trebali plaćati građani očito postaju velik problem. U prijedlogu reforme bio je predviđen znatno veći broj onih koji bi sudjelovali u troškovima liječenja, ali je potom zbog mira u kući Vlada odustala od dijela takvih prijedloga, da bi na kraju i sami građani podbacili u odluci da uzmu police dopuskog osiguranja.

Osim toga, u vrijeme predlaganja reforme predviđao se ipak gospodarski rast i u proračunu su bila predviđena sredstva i za provedbu reforme. No, pokazalo se da je u posljednjih mjesec dana situacija uvelike promijenjena i da će predviđeni troškovi reforme biti prevelik zalogaj.

Zbog toga što je gospodarska situacija složena, a ispunjavanje stavki u državnom proračunu upitno i se sve češće govori o rebalansu, izvori kažu da će upravo ta činjenica biti presudna za to hoće li se i u kojoj mjeri mijenjati sistem participacije u zdravstvu. I s participacijama i bez njih glavni teret troškova zdravstva i dalje ostaje na državi.

Ministar zdravstva i socijalne skrbi dr. Darko Milinović tvrdi da ni o kakvim promjenama nije bilo govora. No, pet različitih izvora, što HDZ-ovih, što oporbenih, tvrdi da se o toj mogućnosti promjena spekulira. Jedan od većih problema je činjenica da bi se u tom slučaju trebao mijenjati zakon o zdravstvenom osiguranju koji je donesen prije dva mjeseca. Neki pak tvrde da bi kao 'štap' za ovu promjenu moglo poslužiti i to da zakonom nije propisano da primarna zdravstvena zaštita mora naplaćivati participacije, što je i dio spora s obiteljskim liječnicima od početka ove godine.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još