Hrvatska PARTIJE IZVAN KONTROLE

Stranke peru novac u pravnom vakuumu

'Crni fondovi' HDZ-a, torbe i koferi s gotovinom izvučenom iz državnih tvrtki te sumanute svote novca koje je na bankovne račune navodno želio položiti glavni stranački tajnik Branko Bačić - sve se to spominje kao način financiranja vladajuće stranke i sablažnjava javnost, kako onu običnu, tako i onu stručnu

Osim što nije baš jasno kako nikome iz HDZ-a nije palo na pamet da će svota od nekoliko milijuna kuna sukladno Zakonu o sprečavanju pranja novca, biti prijavljena Uredu za sprečavanje pranja novca, mnogi se pitaju i kako to da se stranačke financije HDZ-a tek sada nalaze pod povećalom kad je raznih nelogičnosti bilo i prije.

'Strašno je što se to događa jednoj od najvećih stranaka, koja je već godinama na vlasti. No bilo koja stranka mora jasno reći otkud i od koga dobiva novac te na što ga troši. To je važno zbog povjerenja građana, ali i zato jer pokazuje na koji način se ponašaju i kako će vladati', ističe Dragan Zelić iz GONG-a.

Napominje da u istrage USKOK-a neće i ne može ulaziti, ali ipak upozorava da je 'Branko Bačić glavni tajnik HDZ-a koji bi građanima trebao objasniti otkud je stigao novac', a kaže da će biti zanimljivo vidjeti ako se pokaže da je novac u HDZ-u javni novac, hoće li ga HDZ vratiti'.

Što se pak tiče USKOK-a i DORH-a, Zelić kaže da je zanimljivo kako su 'tek sad krenuli istraživati novčane tokove stranačkih financija, premda su nelogičnosti poznate od ranije, ali bolje ikad nego nikad'.

Međutim, takve su pojave mogle biti spriječene da je postojao neovisan nadzor financiranja, pogotovo kod izbornih kampanja.

U tom smjeru razmišlja i Zelić te kao primjer navodi friško izvješće Europske komisije kojim se toliko diči premijerka i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor, a u kojem se 'posebno navodi da postoje problemi u financiranju izbornih kampanja te da nedostaje neovisan nadzor nad stranačkim financijama'.

POTREBAN JE NEOVISAN NADZOR STRANAČKIH FINANCIJA


Zelić se nada da će do promjene doći u novim zakonskim izmjenama i smatra da bi 'neovisni nadzor mogao biti povjeren Državnom izbornom povjerenstvu, kao što je to u susjednoj BiH' te zaključuje da je, kao i u svakoj drugoj situaciji, 'bitno da birači znaju tko je taj koji krši pravila', pri čemu posebnu težinu ima ako je to onaj tko ih postavlja.

Priča oko financiranja izbornih kampanja, međutim, nikako da postane problem prvog reda, pogotovo ne u vrijeme izvan onog izbornog ludila, a previše odjeka u političkim ušima još uvijek nisu imala ni mnogobrojna upozorenja iz Državnog izbornog povjerenstva.

Premda Aleksandra Jozić Ileković iz DIP-a također ističe da ne može komentirati ništa vezano uz istragu, podsjeća da je DIP često upozoravao na razne nelogičnosti vezane uz zakone o izborima, pogotovo u smislu financiranja kampanja.

SVAŠTA SE GUBI U PRAVNIM PRAZNINAMA


Što se tiče novog zakona, o njemu je, kaže, teško govoriti, s obzirom da je još u izradi, ali i DIP se nada da 'više neće biti pravnih praznina u kojima je nejasno gdje se što odnosi na Državnu reviziju, a što na Državno izborno povjerenstvo'.

'U uvjetima nedostatnog zakonodavstva teško je raditi', ističe Jozić Ileković i podsjeća da DIP nema ni nikakvih sankcija, ali smatra da bi DIP teško bez promjena u sastavu i uvjetima rada mogao obavljati posao neovisnog nadzornika.

U međuvremenu, DIP-u ostaje samo upozoravati sudionike izbornih procesa da se pravila moraju svi pridržavati te da se za novac kojim barataju, trebaju jasno znati njegovi izvori, pri čemu su i s razlogom zakonski zabranjene donacije od strane državnih poduzeća te anonimne donacije, zaključuje Jozić Ileković.

PODRIJETLO NOVCA TREBA DOKAZATI


Na to da se 'podrijetlo novca treba dokazati', podsjeća i predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević, ali, naravno, ni ona se ne može osvrtati na konkretne slučajeve ili uskočke istrage. Ističe samo još i da je jasno da velike svote novca izazivaju sumnju zbog čega i postoji Ured za sprečavanje pranje novca, te što u tom slučaju trebaju raditi USKOK i DORH.

U međuvremenu, dok se čekaju rezultati istraga i konačan prijedlog Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, nemoguće je ne zapitati se kako to da u cijeloj priči o financiranju stranaka, a pogotovo u ovom slučaju, Državna revizija nije pretjerano glasna.

Revizija i Porezna uprava Ministarstva financija prema zakonu su dužni podnijeti zahtjeve za pokretanje prekršajnih postupaka pred nadležnim sudovima ako utvrde nepravilnosti, no takvim postupcima dosad, tko zna zašto, nismo svjedočili, jednako kao ni potpunoj javnosti političkih financija.

No možda će na tu temu vladajuće podsjetiti Europska komisija, jer jedan od ključnih zakona koji stoji na putu do zatvaranja Poglavlja 23 jest upravo Zakon o financiranju političkih stranaka i kampanja i pitanje pri čemu je jedno od najvažnijih pitanja ono vezano uz nadzor i kontrolu stranačkih financija.

Ironije li, baš ona koja se diči privođenjem Hrvatske u Europsku uniju i bespoštednom borbom protiv korupcije u svakom obliku, do danas štedi javnost objašnjenja oko načina financiranja svoje predsjedničke kampanju iz 2005. godine.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još