Hrvatska O SUDBINI HRT-A U EUROPI

HRT mora opravdati titulu javnog dobra

Iako konačni prijedlog Zakona o HRT-u još nije stigao u saborske klupe, HRT je bio tema okruglog stola u organizaciji Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom, na kojem je prevladalo mišljenje većine da HRT svakako treba očuvati od urušavanja, no konkretnih prijedloga kako to napraviti i nije bilo

U zaključku zanimljive rasprave, organizatorica okruglog stola, predsjednica Nacionalog odbora Vesna Pusić složila se da o nama ovisi kako ćemo shvatiti i primijeniti direktive EU-a, da novi zakon svakako mora koliko god je više moguće depolitizirati odabir upravljačkih tijela, ali da HTV - uz političku volju cijelog društva - mora iznjedriti svoje vrijednosti koje će programski ispunjavati, a pritom poslovati financijski razborito i transparentno.

'Mrzili mi ili voljeli HRT, radi se o strateškom resursu poput vode, sigurnosti ili slobode', misao je koju je izrekla bivša članica Programskog vijeća HRT-a Marina Škrabalo, a čije je mišljenje, u sličnom kontekstu, podijelila većina sudionika u raspravi.

Važnost HRT-a ne spori ni Europska unija po čijoj se Direktivi o audiovizualnim uslugama radio novi Zakon o HRT-u. Iako se on u svom konačnom izdanju još nije pojavio pred Vladom i Saborom, već nakon prvog prijedloga iskristalizirale su se glavne zamjerke - upravljanje i financiranje HRT-a.

Naime, prema prijedlogu novog zakona, HRT-om bi upravljala Uprava HRT-a, Programsko vijeće (za koje bi više manje ostao dosadašnji model), te Nadzorni odbor HRT-a s pet članova, od kojih bi četiri birao saborski Odbor za medije. Premda su se u Ministarstvu kulture hvalili kako će upravo ovaj dio novog zakona omogućiti veću transparentnost i neovisnost od politike, i sam predsjednik Odbora za medije Nenad Stazić priznaje da to baš i neće biti tako.

'Članovi Nadzornog odbora biraju se u Odboru za medije i to je kao da ste zapravo rekli da ih bira vladajuća većina', poručio je Stazić.

S njime se složila i glavna urednica tportala Alemka Lisinski, koja je poručila da je Nadzorni odbor i dalje previše politiziran te da u zakonu nije specificiran konflikt interesa članova odbora. 'Moramo učiniti više na tome da HRT prestane biti politički plijen', kazala je Lisinski, dodavši da nam ni najbolji zakoni neće pomoći kod HRT-a ako nema političke volje.

No prava se rasprava razvila oko načina financiranja HRT-a. Naime, kako je pojasnila državna tajnica Nina Obuljen više neće biti automatizma u određivanju pristojbe, nego će Ministarstvo kulture prvo s HRT-om potpisati ugovor i ovisno o programu određivati će se pristojba koja može biti do najviše jedan i pol posto prosječne plaće u Hrvatskoj.

Međutim, pravi problem dijelu stručne javnosti i dalje predstavljaju HRT-ove minute za reklame, odnosno HRT-ova komercijalna djelatnost. Prema prijedlogu novog zakona, ta bi se minutaža smanjila, što na državnoj televiziji nije dobro dočekano. S druge strane, za to se zalažu komercijalne televizije.

'Nije mi jasno kako će smanjenje komercijalnih minuta upropastiti HRT. Nitko se nije zapitao je li milijardu i pol kuna koliko HRT prihoduje premalo ili previše za ono što HRT nudi građanima. HRT ima iznimne resurse i može u ovim financijskim okvirima ponuditi vrhunsku uslugu. Smanjenje minutaže neće ugroziti opstojnost HRT-a', rekao je predsjednik Uprave Nove TV Dražen Mavrić, koji je pritom na osnovi 50 posto koliko HRT proizvodi programa javnog interesa i 15 posto koliko prihoduje od reklama zaključio da HRT upotrebljava pretplatu za financiranje komercijalne djelatnosti.

Odgovorio mu je v. d. ravnatelj HRT-a Josip Popovac: 'Ja u svojim javnim istupima nikada nisam spomenuo komercijalne televizije niti kako se one financiraju niti kako se preko stranih kompanija može zaraditi novac bez da se išta plati državi.'

Iako su se komercijalne televizije pri obrazlaganju svog stava pozivale na fer tržišnu utakmicu, Sanja Sarnavka iz Kuće ljudskih prava upozorila je i na drugu stranu takvog argumenta.

'Apsurdno je da komercijalne televizije dobivaju koncesije na 15 godina, a HRT svakih 12 mjeseci mora opravdavati svoj program. Ajmo onda svima dati iste uvjete na tržištu', poručila je Sarnavka.

Na fer uvjete upozorila je i stručnjakinja za medije s koparskog Fakulteta za društvene znanosti Sandra Bašić Hrvatin poručivši da minimum javnog interesa, koji je nit vodilja za HRT', treba definirati i za komercijalne televizije.

Bašić Hrvatin upozorila je i da ne bi u svemu slijepo trebali slijediti Direktivu Europske unije, jer ona daje samo minimum smjernica za javni servis te da tako i tako pola članica Unije nije implementiralo tu direktivu.

'Imajte na umu da donosite zakon za hrvatske državljane i za sebe, a ne za, primjerice, slovenske građane', zaključila je Bašić Hrvatin.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još