Hrvatska SKUPA SMRT

Grobovi u Zagrebu do čak 150 tisuća kuna!

Cijene grobova za sve one koji žele svoj vječni počinak naći u Zagrebu kreću se između 850 i vrtoglavih 150 tisuća kuna!

Život nije jeftin, a smrt još manje. Za one koji već nemaju grobno mjesto na nekim od tri zagrebačka velika groblja i dvadesetak malih, cijena grobnih mjesta kreću se između 850 i 150 000 kuna.

Patrik Macek/Vecernji list
Markovo polje
Najjeftinije grobno mjesto je na groblju Markovo Polje iza Sesveta. Zemljani grob na jedinom groblju u Zagrebu na kojem ima slobodnih mjesta stoji 850 kuna. Na Miroševcu i Mirogoju novih mjesta nema, odnosno ima ih na kapaljku. Stoga, ako želite biti ukopani na jednom od ta dva groblja, spremite se na velikI trošak. Tamo je, naime, moguće otkupiti grobno mjesto, a cijene dostižu i vrtoglavih 150 tisuća kuna, pojasnio nam je Davor Ožvald, voditelj sektora prodaje i nabave u Gradskim grobljima.

Kako i sve u Hrvatskoj, mjesto za ukop možete nabaviti i na crno. U Oglasniku smo pronašli oglase za nekoliko grobnih mjesta na Mirogoju čija je cijena 60 do 70 tisuća kuna. Ti grobovi spadaju u jeftinije. Kao i prilikom kupnje nekretnine, cijenu formira lokacija i oprema. Granit, mramor, beton, zemlja… onome tko je pokopan, a u Zagrebu se godišnje ukopa gotovo osam tisuća preminulih, nije uopće važno.

Gradska groblja održavaju i obavljaju ukope na 28 zagrebačkih groblja na ukupnoj površini od 180 hektara s ukupno 177 tisuća grobova. Za one koji silom žele sebe ili člana obitelji ukopati na Miroševcu ili Mirogoju, postoji mogućnost rezervacije. Ove su godine Gradska groblja na Mirogoju uredila, uz suglasnost Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, tek 21 grobnicu. No Davor Ožvald kaže da bi se proširenjem Mirogoja na južnu stranu dobilo otprilike do dvije i pol tisuće novih grobnih mjesta.

Koliko preminulih stane u jedan grob?

Grobna mjesta predviđena su za tri pokojnika u lijesu i nekoliko urni. No nakon 15 godina od posljednjeg ukopa, prema riječima Ožvalda, oslobađaju se ukopna mjesta za naredna pokapanja. Drugim riječima, kosti pokojnika se preslaguju.

Kremiranje postaje popularno

U Gradskim grobljima bilježe lagani porast zahtjeva za kremiranjem. Ožvald kaže da je jedan od razloga za takav trend nešto jeftinije grobno mjesto za urnu, no dodaje da je kremiranje postalo trend zbog različitih gledišta na život, ali i na smrt. O tom trendu najbolje govori broj od četiri tisuće kremiranja ove godine, dok je prije gotovo 25 godina, 1986., kremirano tek 800 preminulih.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još