Hrvatska NOVI ZAKON O JAVNOM SERVISU

HRT - katastrofa ili nacionalno blago?

Hloverka Novak-Srzić opet se ukazala na televizijskim ekranima, i to da bi vodila 'Otvoreno', ni više ni manje nego na temu prijedloga novog Zakona o HRT-u

'Uništava li Zakon o HRT-u javnu televiziju' bila je tema koja je uspjela popuniti studio vrlo 'raznovrsnim' gostima (Nebojša Taraba, Hrvoje Hribar, Paolo Sfeci, Tomislav Šaban, Nina Obuljen, Zrinjka Peruško, Denis Kuljiš, Zdenko Ljevak i Josip Popovac).

Međutim, malo se toga konkretnog i razgovijetnog dalo čuti. Vjerojatno i zato što se u uobičajenom nadvikivanju i upadanju drugima u riječ uglavnom pokušavalo manevrirati između minutaže posvećene (ne)kvaliteti programa HRT-a i minutaže za reklame.

Koliko će prostora ostati marketingu na javnom servisu, važno je, smatraju u toj kući, zato što novi zakon donosi minutažu za oglašavanje smanjenu na četiri minute, što je v. d. glavnog ravnatelja HRT-a Josip Popovac nazvao 'udarcem od 100 milijuna kuna u financiranju'.

Da preuveličava ili smanjuje stvari, ovisno u kojem se kontekstu gleda (fakturirani i naplaćeni prihodi i rashodi), smatra novinar Denis Kuljiš, koji je kazao da se javljaju nove žrtve ne-fer utakmice u oglašavanju.

Naime, komercijalni nakladnici traže da minute reklama na HRT-u po novom Zakonu budu svedene na minimum, a HRT smatra da će se time uništiti javnu televiziju u Hrvatskoj.

Kuljiš, međutim, ionako smatra da je 'Zakon o HRT-u HDZ-ov zakon i da će trajati onoliko koliko i HDZ', dok je državna tajnica u Ministarstvu kulture Nina Obuljen kazala da 'još uopće nije točno definirano koliko će minuta reklama imati HRT te da provode konzultacije'.

Popovac je istaknuo da smatra da bi bilo dobro da ostane isti sistem financiranja kakav je i danas jer bi to omogućilo restrukturiranje HRT-a u potpunosti, s obzirom na to da novi plan traži i nove troškove, a ipak je 'HRT središte imunosnog sustava hrvatske demokracije'.

Naglasio je da novi Zakon donosi tektonske izmjene jer predstavlja novi model upravljanja programom i kontrolu apsolutno svega, od troškova do nadzora ispunjavanja ugovora, a HRT kao javni servis mora biti otvoren tržištu.

Na to je profesorica Zrinjka Peruško s Fakulteta političkih znanosti kazala da se ovim prijedlogom zakona ograničava javno dobro kao što se to u Hrvatskoj radi i na drugim područjima.

Međutim, iako bez HRT-a ne bi bilo obrazovnog i dramskog programa, naglasila je Peruško, smatra da u posljednje vrijeme HRT, baš kao ni komercijalni mediji, ne doprinosi raznolikosti programa i pluralizmu kako se to očekivalo.

Posebno se pritom osvrnula na to 'kakva je to javna televizija koja nema večernju dnevno-političku emisiju poput 'Otvorenog'', na što joj je Hloverka dobacila da 'postoji 'Dnevnik 3'', ali Peruško je rekla da 'to nije to'.

Da štošta na HRT-u nije kako bi trebalo biti, smatra i predsjednik Hrvatske glazbene unije Paolo Sfeci, koji se pita pokušava li se ovim zakonom kazniti HRT, dok se ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoje Hribar požalio da komercijalne televizije ne ostvaruju obećanja s kojima su došle.

Premda je za program HRT-a ustvrdio da je katastrofa, Hribar je ipak kazao da je HRT hrvatsko nacionalno blago.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još