Na konferenciji za tisak koju su vodili rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, ravnateljica Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Danica Ramljak i ravnatelj Instituta za fiziku prof. dr. sc. Petar Pervan predstavljena su dva dokumenta - Zaključci koje su donijeli članovi Senata Sveučilišta u Zagrebu u utorak, te Priopćenje za javnost sastavljeno nakon javne rasprave održane na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

U Zaključcima Senata ističe se da je već i sam način donošenja zakona bio neprihvatljiv - bez smjernica i projekcija njegova učinka, u tajnosti, uz isključivanje akademske zajednice i s neprimjereno kratkim rokom za javnu raspravu od 13 dana.

Senat upozorava da se prijedlogom narušava autonomija sveučilišta u svim bitnim aspektima: organizacijskom, financijskom, u akademskim slobodama te u onom koji se odnosi na zapošljavanje. Također se potiče privatizacija sveučilišne djelatnosti i dijelova javnih učilišta.

Senat podržava prijelaz na programsko financiranje, ali upozorava da nedorađenost zakonskih odredaba otvara prostor za netransparentnost u financiranju i trošenju te za korupciju.

U tekstu se najstrože osuđuje uvođenje naplate studija pod nazivom 'upisnine' i zanemarivanje značaja sudjelovanja predstavnika studenata u tijelima sveučilišta koje je vidljivo u smanjenjenju njihova udjela sa 15 na 10 posto te u činjenici da se studentski zbor kao sastavni dio sveučilišta gotovo nigdje ne spominje.

Zbog svega ovoga, uvažavajući da u zakonu postoje neki dobri prijedlozi, Senat Sveučilišta zatražio je da se nacrti povuku iz javne rasprave.

Mi kao da idemo iz, a ne u EU

Rektor Sveučilišta, dr. sc. Aleksa Bjeliš, rekao je da se na Senatu čula jedna dobra primjedba da se Hrvatska ovakvim rješenjima priprema za izlazak, a ne za ulazak u Europsku uniju. 'Mnoge stvari koje se u ovim zakonima pojavljuju suprotne su onome što se danas zbiva u europskom znanstveno-istraživačkom prostoru', rekao je.

'Ono što sve više kolega u posljednje vrijeme ističe je da se njima otvara mogućnost za poticanje privatizacije sveučilišnih kapaciteta kao nacionalnih dobara. Treba podsjetiti koliko je duga povijest nekih naših institucija i koje je njihovo značenje u povijesti – od 130 godina Sveučilišta pa do 60 godina Ruđera Boškovića i 50 godina Instituta za fiziku', upozorio je dr. Bjeliš.

'Ovdje se radi o jednom složenom sustavu, pa kad netko kaže da želi promjene, treba voditi računa o tome da se njima ne razbija ili ne onesposobljava sustav, nego poboljšava', dodao je rektor.

Sva tri zakona odišu etatizacijom

Ravnateljica IRB-a dr. Danica Ramljak rekla je da je na raspravi o predloženim zakonima održanoj 25. listopada na Medicinskom fakultetu u Zagrebu sudjelovalo preko 80 posto hrvatske znanstvene zajednice, odnosno gotovo svi ravnatelji javnih instituta, što znači da je o primjedbama postignuta široka suglasnost.

'Svi mi u akademskoj zajednici, uključujući i ministarstvo, složni smo u tome da su našem obrazovnom i znanstveno istraživačkom prostoru potrebne promjene. Međutim, mi smatramo da to predloženim zakonima nije moguće postići', rekla je.

'Prije svega htjela bih naglasiti da, kada su se radili ovi nacrti zakona, ministarstvo nije kontaktiralo s čelnicima institucija i konzultiralo se s akademskom zajednicom da ih pita koji su najbolji ljudi koji bi ušli u radnu skupinu. Ministarstvo ih je odabralo privatnim pozivom. Kolege su odradile svoj posao i njima treba zahvaliti na trudu, međutim, činjenica je da se s većinom tih stavova ne slažemo', izjavila je ravnateljica IRB-a.

'U izradi prijedloga korišten je primjer austrijskih zakona, no činjenica je da te zakone ne možemo jednostavno prepisivati, a neke stvari čak nisu ni adekvatno prepisane. Također je vrlo važno da se ovim zakonom zapravo krši ustavom zajamčena autonomija sveučilišta i sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. Neprihvatljivo je također to što sva tri zakona odišu etatizacijom sustava. Zapravo se vidi da se politika na velika vrata uvodi u akademsko-istraživačku zajednicu. Nama je neprihvatljivo da se politika miješa u ustroj tih ustanova. To treba izbaciti iz svakog takvog zakona koji se tiče uređivanja sveučilišta ili znanstveno-istraživačkih instituta.

Još jedno pitanje je problem korupcije koja se uvukla u sve pore hrvatskog društva. Iako zakonodavac kaže da ide u smjeru zaustavljanja korupcije, mi se s time ne slažemo. Javnim institutima također je neprihvatljiva podjela na nacionalne i državne institute bez jasno predstavljenih kriterija kojima bi se ona vodila, odnosno tko bi i kako odlučivao što je to od nacionalnog interesa, a što nije', zaključila je dr. Ramljak.

O financiranju znanosti treba odlučivati struka

Ravnatelj Instituta za fiziku, dr. sc. Petar Pervan, naglasio je da vlast ne bi smjela financijama kontrolirati akademsku zajednicu. 'Jasno je da će politika kroz različite financijske instrumente željeti ostvariti određene ciljeve u znanosti. Međutim, mi smatramo da u tom pitanju odlučujuću riječ treba imati struka, pa i međunarodne evaluacije, budući da smo premalena zajednica isprepletena interesima. No to nikako ne smije biti u domeni politike kao što se vrlo često ranije događalo u financiranju znanstvenih projekata', rekao je dr. Pervan.

Sudionici konferencije za tisak predložili su da se formiraju nove radne skupine u kojima bi sudjelovali predstavnici i vladajuće stranke i oporbe, ali i predstavnici sveučilišne i znanstvene zajednice te studenata budući da su znanost i visoko obrazovanje djelatnosti od posebnoga državnog interesa.