Hrvatska ODJECI PRESUDE NAPADAČIMA NA LUKU RITZA

Kako kazniti maloljetne nasilnike?

Iako nitko od naših sugovornika nije želio komentirati nepravomoćnu presudu odgovornima za smrt Luke Ritza, većina se ipak slaže: kazne za maloljetne nasilnike treba pooštriti, a kazniti treba i njihove roditelje

Presuda koju je u ponedjeljak Općinski kazneni sud u Zagrebu donio trojici maloljetnika zbog napada na 17-godišnjeg Luku Ritza ponovno je potegnula pitanje visine kazni za osobe mlađe od 18 godina. Treba li maloljetnicima dati višegodišnje zatvorske kazne, nakon kojih neće biti rehabilitirani, ili pak nastaviti sadašnju praksu s relativno blagim kaznama?

Ingrid Antičević Marinović, članica saborskog Odbora za pravosuđe i Odbora za zakonodavstvo, tvrdi da kazne trebaju biti drastično više. 'Treba pooštriti kazne i poslati oštru poruku samim zakonom da država nije kapitulirala pred nasiljem i da ga neće tolerirati.' SDP-ovka za takvu situaciju krivi, naravno, HDZ. Vjeruje da je pooštrenje Kaznenog zakona žrtvovano da se ne bi pooštrile sankcije za gospodarski kriminal. SDP je, prema njezinim riječima, više puta predlagao strože kazne za maloljetničko nasilje.

'Žestoko smo bili napadnuti da pojačavamo kazneno-pravnu represiju, da to nije u duhu demokratskog društva. HDZ je, čim je opet došao na vlast, ukinuo kloniranje kojeg kod nas uopće nema, a ono što se valja ulicama ne zanima ih', rekla je Antičević Marinović.

Iako se zalaže za oštrije kazne, smatra da je pravi uzrok povećanja maloljetničkog nasilja u poremećenom sustavu vrijednosti. 'Došlo je do otuđenja pojedinca i izbjegavanja riječi solidarnost i zajedništvo, a to su temeljne vrijednosti svakog društva', zaključila je SDP-ovka.

Andrija Hebrang, predsjednik saborskog Kluba zastupnika HDZ-a, kaže pak da se ne sjeća da je njihova većina odbila prijedloge SDP-a za povećanje kazni. No slaže se s time i ističe da bi, uz oštrije kažnjavanje maloljetnika, trebalo uvesti sankcije za njihove roditelje.

'Neugodno sam iznenađen kaznama za pokojnog Luku. Njegova tragična smrt treba nam dati povoda za ozbiljno razmišljanje. Ja se ne sjećam da smo to odbili. U svakom slučaju, kazne trebaju biti vrlo oštre za maloljetnike, ali i za roditelje', pojasnio je Hebrang. Kaže da će kao zastupnik sigurno nastojati da se kaznenim zakonima 'mladi demotiviraju za zločine'.

Da su za maloljetničko nasilje odgovorni i roditelji, slažu se i u Uredu predsjednika Ive Josipovića. 'Iako ne smijemo komentirati nepravomoćne odluke suda, sa žaljenjem konstatiramo da se poslala loša poruka', rekla je Zrinka Vrabec Mojzeš, predsjednikova savjetnica za društvene djelatnosti.

Za 'travu' pet i pol, za silovanje djeteta tri godine zatvora

Kako je moguće da u Hrvatskoj čovjek koji je uzgojio nešto više od 150 stabljika marihuane dobije pet i pol godina zatvora, muškarac koji je silovao 13-godišnju djevojčicu dvije godine manje, te mu Vrhovni sud još i smanji kaznu, a trojac koji je Luki Ritzu zadao ozljede zbog kojih je preminuo, godinu dana zatvora, tj. popravne mjere?

Da postoji velik nesrazmjer u težini kazni za pojedine zločine, s time se slaže i Nola, no najavljuje da bi se takvoj praksi moglo stati na kraj. 'Zbog brojnih izmjena Kaznenog zakona događa se da imamo velik nesrazmjer s obzirom na visinu sankcija pojedinih kaznenih djela. Treba napraviti detaljnu komparaciju. Mi ćemo u sklopu rada na novom Kaznenom zakonu izvršiti kompletnu analizu te će doći do nekih promjena', potvrdila nam je Nola.

Kaže da su o potrebi promjene Kaznenog zakona održali i okrugli stol s roditeljima žrtava maloljetničkog nasilja, uključujući roditelje Luke Ritza te pravobraniteljicu za djecu Milu Jelavić. 'Nasilnici se šeću dok čekaju presude, a to su uglavnom recidivisti, što se pokazalo u slučaju napadača na Luku Ritza', rekla je Vrabec Mojzeš.

'Strože kazne nisu rješenje'

Da će doći do izmjene Zakona o sudovima za mladež, potvrdila nam je djelatnica Ministarstva pravosuđa i članica radne skupine za izmjene i dopune Zakona o sudovima za mladež, Sanja Nola. No hoće li se promjene odnositi na visinu kazni za maloljetnike, nije nam željela precizirati: 'Već više od godine dana djeluje radna skupina za izradu novog Kaznenog zakona u sklopu kojeg se raspravlja o reformi kaznenopravnih sankcija.'

Područje maloljetničkog nasilja vrlo je specifično. Radna skupina za izmjene i dopune Zakona o sudovima za mladež stoga, pored postupovnih odredbi, razmatra i odredbe koje se tiču sankcija, a svoj rad bi trebala završiti do sredine sljedeće godine.

Razmišlja se o tome da se proširi spektar kaznenih djela, tj. kvalifikacija maloljetničkih zločina. No hoće li se pooštriti okviri kažnjavanja, Nola nije mogla dogovoriti jer radna skupina i dalje raspravlja o tome.

No smatra da pooštrenje kazni nije rješenje, iako je broj teških zločina koji su počinili maloljetnici u porastu. 'Maloljetnički zatvor treba biti krajnje zlo. Više treba raditi na prevenciji u vrtićima i školama. Porast maloljetničkog nasilja samo je refleksija onog što se u društvu zbiva. Najgore je rješenje strpati maloljetnika u zatvor na više godina', smatra Nola. Pita se jesmo li time uništili maloljetnika koji nakon zatvora ima malu mogućnost resocijalizacije te zaključuje da zakazujemo u ranim fazama, tj. u prevenciji.

Iako političari pozivaju na kažnjavanje roditelja, pravna stručnjakinja nam pojašnjava da za to postoji Obiteljski zakon. 'Roditelji se mogu kazniti zbog zanemarivanja djeteta. Ako je roditelj zakazao, time se bave centri za socijalnu skrb. No onima koji imaju problema treba na adekvatan način pomoći', zaključila je Nola.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još