"Hrvatska definitivno izlazi iz krize, stvorili su se svi preduvjeti za to, poduzete su sve mjere. Mi smo sporije i kasnije od mnogih ušli u krizu i nažalost kasnije izlazimo", izjavio je Šuker hrvatskim novinarima u Washingtonu.

Svjetska banka je u petak izvijestila o povratku gospodarskog rasta u regiju istočne Europe i središnje Azije (ECA), a od 30 zemalja regije samo su četiri i dalje u recesiji i bilježe negativan rast - Kirgistan, Rumunjska, Hrvatska i Latvija.

Na pitanje o svrstavanju Hrvatske uz bok Kirigistana, Šuker je kazao da se tu ipak radi o velikim razlikama.

Govoreći o razgovorima koje je vodio na godišnjem zasjedanju MMF-a i Svjetske banke, i činjenici da je Hrvatska među rijetkim zemljama koja još nije izašla iz krize, potvrdio je da će Hrvatske ove godine imati negativan rast, ali će četvrti kvartal biti pozitivan, dok se sljedeće godine očekuje rast gospodarstva od 1,5 ili 1,6 posto, u čemu se slažu hrvatske prognoze i one međunarodnih financijskih institucija.

On je naglasio da su dužnosnici MMF-a i Svjetske banke na razgovorima s hrvatskim izaslanstvom izrazili potporu mjerama gospodarskog oporavka.

"Imali smo vrlo kvalitetan razgovor u Svjetskoj banci, s punom potporom mjerama gospodarskog oporavka isto kao i u MMF-u. Svjetska banka će financijski poduprijeti određene reformske projekte u Hrvatskoj", rekao je Šuker dodajući da je to "lijepa vijest iz Washingtona".

Na pitanje o tome slijedi li Hrvatska svjetski trend poticanja izvoza kao motora oporavka, što je jedna od središnjih tema skupa u Washingtonu, Šuker je kazao da i "Hrvatska slijedi taj trend" te da je izvoz rastao u prvih sedam mjeseci ove godine, što je "jedan od najboljih makroekonomskih pokazatelja".

Ministar financija je kazao da se u razgovorima koje je vodio u Washingtonu otvaralo i pitanja zastoja s izmjenama zakona o radu i predloženoj mirovinskoj reformi, dodajući kako "u Hrvatskoj svi govore o reformama, a kada treba reforme provesti onda su svi protiv".

Na pitanje o rješenju za problem nespremnosti za reforme u Hrvatskoj, kazao je kako "nas svijet gleda i kroz to jesmo li spremni zavesti reda", gdje u početku treba podnijeti žrtve ali kasnije se to naplati s bonusima, ako se reforme provedu na vrijeme.

Ministar Šuker je ponovo odbacio mogućnost sa Hrvatska zatraži pomoć MMF-a za izlazak iz krize, ističući da nije bilo razgovora o stand-by aranžmanu s fondom.

"To nije opcija za Hrvatsku. Oni koji govore o stand- by aranžmanu neka javno kažu svim građanima Hrvatske da to znači smanjenje plaća i mirovina i niz drugih ograničenja. Mi razgovaramo o strukturnim reformama a ne o stand-by aranžmanu, to nije istina", rekao je.

Na pitanje o mogućem novom zaduženju Hrvatske kod komercijalnih banaka, o obzirom na sastanke članova izaslanstva s predstavnicima šest velikih banaka - HSBC, Daiwa, Deutsche Bank, JP Morgan, Societe General i Barclays, ministar Šuker odgovorio je negativno, ističući da je riječ o redovitim kontaktima na skupovima međunarodnih financijskih institucija.

"Ne, ne znam otkuda to. Ovdje ima stahovito puno privatnih bankara i bilateralnih razgovora. Bilo bi šteta ne iskoristiti to za razgovore s tim ljudima. Isključivo na toj razini i ništa više", rekao je Šuker.

Hrvatski ministar u subotu se sastao s Phillipeom Le Houreouom potpredsjednikom Svjetske banke za istočnu Europu i središnju Aziju, Peterom Harroldom, direktorom Svjetske banke za srednju Europu i Baltičke zemlje, te s izvršnim direktorom MMF-a Age Bakerom i drugim dužnosnicima.

Na skupu u Washingtonu sudjeluje i izaslanstvo Hrvatske narodne banke, koje vodi guverner Željko Rohatinski.