Hrvatska KAD BI SAMO MOGLI...

Kako bi građani kažnjavali političare?

Prema istraživanju koje je za Transparency International provela agencija Promocija Plus, građani od političara očekuju da se bave isključivo javnim dobrom, a kada bi to prekršili, građani prema njima ne bi imali milosti

Dobra je vijest što su hrvatski građani sve više svjesni svojih prava te su više i upućeni u Zakon o sprečavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti. Prije sedam godina za taj Zakon je čulo tek 41,8 posto građana, dok je danas o njemu informirano 68,2 posto građana ispitanih u anketi TIH-a.

KADA BI GRAĐANI POSTAVILI PRAVILA IGRE...


Danas čak 95,4 posto građana smatra da dužnosnici moraju dati podatke o svom imovinskom stanju. Transparency International zaključuje da je ovako visok postotak suglasnosti posljedica velikog broja skandala koji su ukazali na znatne razlike između prijavljene imovine dužnosnika u imovinskim karticama i stvarnog materijalnog stanja.

Kad bi građani, koji ionako biraju političare, birali i koliko smiju biti vrijedni pokloni koje primaju političari, povukli bi granicu kod 500 kuna.

Građani su iz godine u godinu sve više svjesni i toga da političari nemaju što raditi u nadzornim odborima (njih 86,6 posto), a većina misli i da političari ne bi smjeli, za vrijeme mandata, raditi honorarno druge poslove (84 posto građana). Ipak, građani su popustili u pogledu znanstvenog rada političara, koji bi zabranilo samo 50,2 posto građana.

Da političari ne bi smjeli obećavati zaposlenje ili nešto drugo u zamjenu za dar smatra 92,3 posto građana, a 43,9 posto ih smatra da je nemoguće do kraja provesti prijavljivanje njihove imovine.

KADA BI GRAĐANI KAŽNJAVALI POLITIČARE...

Za kršenje ovih pravila građani ne bi imali previše milosti. Oko 21 posto građana bi kombiniralo novčanu kaznu sa smjenom, isto toliko građana bi političare opalilo samo po novčaniku. Oko 2,4 posto građana bi uz novčanu kaznu i smjenu političarima kao najmanju kaznu dalo i zatvorsku kaznu te doživotnu zabranu obavljanja javne funkcije. Prof. Davor Derenčinović s Pravnog fakulteta koji je sudjelovao u izradi prvog Zakona o sprečavanju sukoba interesa zapitao se koliku bi građani onda odredili maksimalnu kaznu, ako bi najmanja bila tako stroga. Oko 55 posto takvu bi kaznu ipak odredilo kao najstrožu.

Derenčinović ističe da je država prema potpisanim međunarodnim konvencijama obavezna provoditi ovakva istraživanja, ali da to ne radi. Naglašava da je problem sukoba interesa podcijenjen i kaže da s vremenom sukob interesa prerasta u korupciju.

'Činjenica je da je korupcija u Hrvatskoj u porastu, što se vidi i prema kaznenim postupcima pokrenutim protiv visokopozicioniranih dužnosnika', rekao je Derenčinović. Smatra da bi se većom usredotočenosti na sukob interesa državnih dužnosnika učinilo mnogo na prevenciji korupcije.

DA FUNKCIONIRA ZAKON, RANIJE BI SE OTKRIO MLADEN BARIŠIĆ


Također smatra da Povjerenstvo za sukob interesa koje nadzire izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast ne bi smjelo biti saborsko već neovisno tijelo. Također, ono bi, prema mišljenju Derenčinovića, trebalo imati vlastitu logistiku za utvrđivanje činjenica koje bi kasnije mogle poslužiti i kao dokazi na sudu, a odluke Povjerenstva morale bi biti izvršne, a ne, kao dosad, samo prijedlozi. Također, smatra da bi se rad Povjerenstva trebao suziti na dužnosnike u vrhu vlasti.

Predsjednik TIH-a Zorislav Antun Petrović smatra da bi i slučaj jučer uhićenog Mladena Barišića bio ranije otkriven da se primjenjivao Zakon o suzbijanju sukoba interesa. Isto tako, Petrović kaže da HDZ, ili bilo koja druga stranka, mogu 'neke stvari vrlo jednostavno utvrditi, npr. tko je, kada i koliko novca uplaćivao na račun određene stranke'.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još