Hrvatska CRNI REKORDI 2010. GODINE

Svakih 13 dana u Hrvatskoj bude ubijena jedna žena

Najmanje 21 žena u Hrvatskoj izgubila je život 2010. zbog obiteljskog nasilja, čime je samo u prvih devet mjeseci već dostignuta prošlogodišnja crna statistika. Pokušali smo saznati što poduzima ili planira poduzeti nadležno ministarstvo kako bi se prekinuo ovaj crni niz

Posljednja žrtva obiteljskog nasilja je novinarka HTV-a Mirela Sršić-Kovač, koju je njezin suprug prošle subote brutalno ubio u Belom Manastiru, a ako se ovaj trend nastavi istim tempom, do kraja godine mogli bismo imati novi strašan rekord. Naime, jednostavna računica pokazuje da je 2010. u Lijepoj Našoj od ruku nasilnih članova obitelji, najčešće muževa, svakih 13 dana život izgubila nečija supruga, majka ili kći.

Prošlogodišnje statistike pokazuju da žene koje su ubili nasilnici u njihovim obiteljima čine čak 43 posto svih žrtava ubojstava, dok su istovremeno žene bile počinitelji tek dva ubojstva.

Usto istraživanja Autonomne ženske kuće Zagreb otkrivaju da je svaka treća žena u Hrvatskoj bila izložena nekom obliku nasilja u obitelji te da je svaka druga doživjela neku vrstu seksualnog zlostavljanja.

Ženska kuća: Nema slabe karike - sve su slabe

Koordinatorica Ženske kuće Neva Tolle upozorila je da, unatoč poboljšanim zakonskim odredbama i donošenju Pravilnika o postupanju u slučajevima nasilja u obitelji, institucije ne uspijevaju zaštititi žene koje traže pomoć. Ona smatra da je problem u nedostatku suradnje mjerodavnih institucija.

'Dijelovi sustava ne djeluju komplementarno i zbog toga žene plaćaju životima. Prije svega imamo sporadičnu implementaciju zakona, nemamo ujednačene pravne prakse postupanja ni pred sudovima ni u policiji i, konačno, nedostaje suradnja nadležnih institucija. Često me pitaju tko je najslabija karika. Ja im odgovaram da nema najslabije karike, već da sve te institucije čine najslabiju kariku. Vrlo često u praksi imate situaciju da policija dobro odradi svoj dio posla, a sud ne. Ili da sud odradi dobro, a pogriješi Centar za socijalnu skrb. Ako ne postupamo svi jednoobrazno, uspjeh će izostati', rekla je za tportal Tolle.

Kome se obratiti za zaštitu i savjet?

Na pitanje kome i na koje telefone se mogu obratiti žene koje su zlostavljanje ili osjećaju da im prijeti opasnost, Tole odgovara da je to prije svega broj policije 92.

'Ondje se svaki poziv snima, policija mora izaći, međutim, upitno je kako će u konkretnom slučaju reagirati. Postoje i drugi telefoni na koje se žene mogu javiti. Na području istočne Europe mi smo otvorili prvo savjetovalište koje žrtve mogu zvati na broj 0800 5544 radnim danom od 10 do 16 sati. Ministarstvo obitelji na internetskim stranicama također ima adresar u kojem se nalaze brojevi na koje se žene mogu javiti. No, što će biti sa ženama kojima prijeti opasnost, to je druga stvar. Ministar Karamarko je još prije mjesec dana najavio da će sazvati sastanak s udrugama, nadležnim ministarstvima i premijerkom Kosor kako bi se nešto poduzelo na prevenciji. Kada bi prihvatili naše prijedloge koje smo im predstavili, mnoga bi se ubojstva mogla izbjeći. Međutim, od sastanka zasad ništa', zaključila je Tole.

Slučajevi koji su šokirali Hrvatsku

25. rujna
Mirelu Sršić-Kovač, 40-godišnju novinarku HTV-a, u Belom Manastiru ubio je suprug Zvonko Kovač, koji je potom izvršio samoubojstvo.

25. kolovoza
Josip Štajdohar (29) iz Gline iz pištolja pred dvoje male djece ubio je bivšu suprugu Nikolinu (23), a potom je i sebi ispalio hitac u glavu.

18. kolovoza
U Slavonskom Brodu Ilija Ivić (73) iz puške je ubio suprugu Mariju (69) , a potom i sebe.

18. kolovoza
U kafiću Amadeus u Benkovcu Marko Dukić (33) iz pištolja je ubio svoju bivšu djevojku Marinu Palavru, potom pucao u njezina brata Marina Kambera (23) i konačno u sebe.

18. svibnja
Član uprave posrnule Nava banke Željko Škalec, otac dvoje punoljetne djece, aktivirao je ručnu bombu dok je na Sljemenu sjedio u automobilu sa suprugom Ivanom (53) te ubio i sebe i nju.

17. svibnja
Zlatko Hamzić presudio je supruzi i sinu, teško ranio drugoga sina te izvršio samoubojstvo u Vinkovcima.

Prof. dr. Mate Mihanović: Zvonko Kovač vjerojatno je bio psihotičan

Ravnatelj Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan u Zagrebu prof. dr. Mate Mihanović kaže da je važno da članovi obitelji reagiraju na vrijeme i sve sumnje da je član obitelji psihički nestabilan svakako prijave liječniku opće prakse.

'Ako su točni podaci da je, u danima koji su prethodili tragičnom događaju, suprug HTV-ove novinarke Mirele Sršić-Kovač govorio da ga netko prati i snima, može se pretpostaviti da je možda bio akutno psihotičan jer su sastavni dio kliničke slike tog psihičkog poremećaja, među ostalim, i sumanute ideje, u konkretnom primjeru progonstvene sumanute ideje. Ako je to doista bilo tako, prije nego što je počinio tragični čin, suprug je stvarnost oko sebe mogao doživljavati u toj mjeri iskrivljeno da je mogao misliti da je osoba koja ga ugrožava supruga, usprkos tomu što je to bilo apsolutno nerealno. No bitna psihopatološka značajka psihotičnog poremećaja jest upravo to da oboljela osoba nema realan uvid u stvarnost, pa stoga osobe i događaje oko sebe doživljava i interpretira na potpuno pogrešan i iracionalan način.

U kontekstu pak podatka da je suprug ponekad konzumirao alkohol bilo bi važno znati je li bio pod utjecajem alkohola, jer alkohol smanjuje mogućnost kontrole impulsa te na taj način omogućuje impulzivne radnje i ponašanje, što podrazumijeva i fizičku agresiju, pa i njezin najbrutalniji i najtragičniji izraz, a to je lišavanje života nevine i bespomoćne osobe.

Prvi korak u takvim situacijama je da se žena koja vidi znake poremećenosti kod supruga javi obiteljskom liječniku. Obiteljski liječnik, prema zakonu, može u suradnji s MUP-om primorati oboljelog da dođe na pregled. To je primarno zdravstvena kategorija, ali u to se može uključiti i centar za socijalnu skrb. Međutim, pitanje je koja će žena prijaviti svojeg supruga, kako zbog straha od posljedica koje bi to moglo imati za nju i djecu, tako i zbog straha od reakcije supruga, pa čak i rodbine i okoline koja je u Hrvatskoj još uvijek prilično patrijarhalna.

Ipak, bolje je možda i iz pogrešnih razloga otići liječniku nego ne otići. Treba mijenjati sustave vrijednosti. Ne trebamo postati paranoični, no kad čovjek počne govoriti da ga progone, njemu treba pomoći, ali treba zaštititi i njegovu obitelj', objasnio je dr. Mihanović.

Ministarstvo: U kampanju smo uložili gotovo 700.000 kuna

Pokušali smo doznati što Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti planira poduzeti kako bi se ova crna statistika zaustavila, te smo kabinetu ministra uputili nekoliko pitanja:

Planira li Ministarstvo provesti kakvu kampanju u cilju prevencije sličnih slučajeva? Naime, često se ističe kako je ženama teško prijaviti supruge ili partnere čak i kada ih zlostavljaju, a kamoli kada tek slute da bi nešto moglo poći krivo. U tom kontekstu često zakazuju policija, sudovi ili socijalni radnici. Najavljujete li kakve promjene u suradnji nadležnih institucija i ministarstava?


Sukladno preporuci Vijeća Europe, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i druga nadležna tijela u razdoblju od 25. studenoga 2006. godine do 8. ožujka 2008. godine provodili su Nacionalnu kampanju za borbu protiv obiteljskog nasilja nad ženama. Ciljevi Kampanje za borbu protiv obiteljskog nasilja nad ženama bili su poticanje izrade izmjena i dopuna nacionalnog zakonodavstva vezanog uz problematiku nasilja u obitelji, predstavljanje javnosti Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, doprinos jačanju senzibiliziranosti i odlučnosti žrtava i drugih članova obitelji u prekidanju šutnje o obiteljskom nasilju, prikazivanje nasilja u obitelji u svim njegovim pojavnim oblicima kao neprihvatljivog društvenog ponašanja koje treba biti odlučno sankcionirano, obilježavanje značajnih međunarodnih i nacionalnih datuma vezanih uz promociju ljudskih prava, zaštitu djece i obitelji, žrtava nasilja i slično.

Ključni datumi za provođenje Kampanje na nacionalnoj razini bili su vezani uz 8. ožujka – Međunarodni dan žena, 15. svibnja – Međunarodni dan obitelji, 22. rujna – Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama i 25. studenoga – Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Kampanja je bila popraćena aktivnostima s ciljem senzibilizacije javnosti za problematiku nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, postavljanjem jumbo plakata na oglasne površine diljem Republike Hrvatske i podjelom promidžbenog materijala Kampanje (bedževa, letaka i plakata). Veliku ulogu u provedbi Kampanje imale su medijske kuće u Republici Hrvatskoj koje su emitirale TV spot i radijske spotove Kampanje te radijske emisije na temu obitelji i zaštite od nasilja u obitelji. U svrhu provedbe Kampanje, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u razdoblju od 2006. do 2008. godine utrošilo je 686.981,22 kune.

Za kampanju u prilog digitalizaciji televizije potrošena su velika sredstva. Planiraju li se izdvojiti neka značajnija sredstva za kampanju za zaštitu žena?

U cilju provedbe daljnjeg informiranja stručne i šire javnosti o problematici nasilja u obitelji, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti sve relevantne informacije, uključujući izvješća o provedbi nacionalnih dokumenata te informacije o raznim oblicima pomoći koje mogu dobiti žrtve nasilja u obitelji, a koje sadrži Adresar ustanova, organizacija i ostalih institucija koje pružaju, pomoć, potporu i zaštitu žrtvama nasilja u obitelji, objavljuje na web stranicama Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Tiskani primjerci Adresara dostavljaju se nadležnim državnim tijelima, javnim ustanovama i organizacijama civilnog društva u cilju daljnje podjele osobama u potrebi.

Uvažavajući navedeno te odgovor na prvo pitanje, mišljenja smo da se, uz dosad uložen određen iznos financijskih sredstava, poduzimanjem zajedničkih aktivnosti i voljom svih čimbenika društva, uključujući i medije, može učiniti znatniji pomak u cilju zaštite žrtava nasilja u obitelji.

Policija je dužna reagirati

Postoji li neki telefon, neka 'crvena linija' na koju bi žene mogle prijaviti moguće prijetnje ili opasnost?

Ukoliko postoji opasnost bilo koje vrste za bilo koju osobu, konkretna osoba ili druga osoba koja ima saznanje o navedenom, može u bilo koje doba prijaviti to saznanje na broj telefona policije 92 (odnosno novi broj 192). Djelatnici policije dužni su se na svaki zaprimljen poziv odazvati te uputiti u izvid. Ujedno, u Adresaru ustanova, organizacija i ostalih institucija koje pružaju, pomoć, potporu i zaštitu žrtvama nasilja u obitelji objavljuju se brojevi SOS telefona za žrtve nasilja u obitelji organizacija civilnog društva koje mogu pomoći osobi u potrebi savjetom ili smještajem.

Pojam nasilja je proširen, a kazne pooštrene

Planiraju li se i koje promjene u zakonima koje bi omogućile prijavljivanje prijetnji, uhođenja ili opasnih namjera partnera te strožeg sudskog ograničavanja njihova pristupa? Mogu li se očekivati neke strože mjere zaštite supruga i djece od obiteljskog nasilja?

Na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji Hrvatski sabor donio je 30. listopada 2009. godine (Narodne novine br. 137/09 i 60/10).

Svrha novog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji uključuje prevenciju, sankcioniranje i suzbijanje svih vrsta nasilja u obitelji, primjenom odgovarajućih mjera prema počinitelju te ublažavanje posljedica već počinjenog nasilja pružanjem zaštite i pomoći žrtvi nasilja. Poradi bolje zaštite članova obitelji, proširena je definicija nasilja u obitelji koja sada, uz tjelesno, spolno te psihičko nasilje, koje uključuje i uhođenje, uključuje i pojam 'ekonomsko nasilje'.

Zakon propisuje obvezu žurnog postupanja nadležnih tijela te uvodi novinu koja se odnosi na mogućnost izricanja zaštitnih mjera koje su stavljene u nadležnost policije (zabrana približavanja žrtvi nasilja u obitelji, zabrana uznemiravanja ili uhođenja osobe izložene nasilju, udaljenje iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora) od strane nadležnog Suda i prije pokretanja prekršajnog postupka, a najkasnije u roku od 24 sata od podnošenja prijedloga. Predmetne mjere mogu se primijeniti na prijedlog osobe izložene nasilju ili ovlaštenog tužitelja (policije) uz prethodnu suglasnost žrtve. Nadalje, Zakon propisuje da će nadležni sud izdati nalog policiji da otprati osobu izloženu nasilju u kuću, stan ili drugi stambeni prostor radi uzimanja osobnih stvari i osobnih stvari drugih osoba koje su s njom napustile prostor, a koje su neophodne za zadovoljenje svakodnevnih potreba. Naglasak je ovdje stavljen na dodatnu zaštitu žrtve nasilja.

Novim Zakonom povišene su kazne za počinitelja nasilja u obitelji sukladno odredbama Prekršajnog zakona te se novčana kazna propisuje u iznosu od najmanje 1.000 do najviše 50.000 kuna, dok je za kaznu zatvora umjesto dosadašnjih 60 dana predviđena kazna od 10 do 90 dana. Za punoljetnog počinitelja nasilja u obitelji koji ponovi nasilje u obitelji na štetu djeteta ili maloljetne osobe ili osobe s invaliditetom propisuje se novčana kazna u iznosu od najmanje 15.000 kuna ili kazna zatvora u trajanju od najmanje 60 dana.

Uvažavajući potrebu bolje zaštite žrtava nasilja, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti osnovat će radno tijelo za izradu evaluacije primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a što će biti osnova za predlaganje učinkovitijih zakonskih rješenja.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još