Hrvatska HOĆE LI ORANICE OSTATI PUSTE?

'Bez novca upitna je jesenja sjetva'

Početak jesenske sjetve sve je bliži, no seljaci poručuju da je bez poticaja i isplate novca, kojim bi se bar dijelom sanirale štete od proljetnih poplava, ovogodišnja sjetva pšenice krajnje upitna

'Sjetva počinje početkom listopada i traje do 20. u mjesecu. Očekujemo stoga da će nam, kako je i obećano, do kraja ovog mjeseca biti otplaćena odšteta, te 60 posto od ukupnog iznosa poticaja, dok bi ostatak trebao stići do 15. listopada. Ukoliko novac ne stigne, tada je pod pšenicom već zasijano 20.000 hektara manje nego godinu prije. To znači da neće biti dovoljno pšenice za potrebe domaćeg tržišta', rekao je za tportal Dragutin Dukić, ispred Koordinacije seljačkih udruga Slavonije i Baranje.

Dodao je da se uništavanjem domaće proizvodnje direktno i planski pogoduje uvoznicima. Naime, bez poticaja i novca za odštetu seljaci nemaju sredstva potrebna za sjetvu. Poticaj koji država isplaćuje je 2250 kuna po hektaru, a seljacima je obećana i odšteta od 1000 kuna po hektaru, za što su sredstva osigurana rebalansom proračuna. Novac međutim još nije stigao na račune poljoprivrednika, a bez tih sredstava sjetva pšenice krajnje je upitna.

VISOKA ULAGANJA SMANJUJU KONKURENTNOST

Troškovi sjetve za jedan hektar pšenice kreću se oko 6000 kuna, što uključuje troškove predradnji do sjetve, ali ne i troškove prihrane koja počinje u veljači. Skupu proizvodnju, žale se poljoprivrednici, dodatno povećavaju i troškovi za plavi dizel koji je poskupio te visoke cijene mineralnog gnojiva. Isto se pak gnojivo, proizvedeno u kutinskoj Petrokemiji, u susjednoj Sloveniji prodaje po čak 40 posto nižoj cijeni, zbog čega su domaći seljaci ogorčeni, jer smatraju da upravo oni plaćaju spornu razliku u cijeni, što ih čini nekonkurentnima na tržištu.

Unatoč mnogo višim ulaganjima, domaći proizvođači još uvijek nude jeftiniji poljoprivredni proizvod. Cijena kukuruza u Mađarskoj je 1,30 kuna, dok je kod nas 1,10 kuna, iako je, tvrdi Dukić, cijena repromaterijala u Hrvatskoj i do 40 posto veća od cijene koju plaćaju seljaci u zemljama Europske unije.

'Željeli smo izaći u susret Ministarstvu poljoprivrede, ali isključivo u dogovoru s Petrokemijom. Ukoliko Petrokemija ne želi sniziti cijene, nismo više zainteresirani za vaučer koji je namijenjen isključivo za kupnju mineralnog gnojiva. Najjeftinije mineralno gnojivo se prodaje po cijeni od 250 kuna za 100 kg. Kada ga kupujemo na vaučer cijena se uvećava za 10 posto, jer plaćanje nije gotovinsko. Kada se pak gnojivo plaća gotovinom, cijena je niža za pet do sedam posto. Dakle cijena gnojiva koje se plaća vaučerom je i do 17 posto veća, što nam je neprihvatljivo', pojasnio je Dukić.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još