Hrvatska JOSIPOVIĆ NA COLUMBIJI

'Tuđman nije bio prvak u ljudskim pravima'

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović u petak je na uglednom newyorškom sveučilištu Columbia, u sklopu Foruma svjetskih čelnika, održao predavanje na temu 'Tranzicijska pravda: hrvatski i međunarodni odgovor na ratne zločine' u kojem je analizirao ulogu Haškog suda (ICTY) i hrvatskog pravosuđa u utvrđivanju odgovornosti za zločine počinjene tijekom Domovinskog rata

Josipović je u dupkom ispunjenoj dvorani sveučilišne knjižnice, održao 'power point' predavanje na engleskom jeziku pred profesorima i studentima Columbije, koji su mu kasnije postavljali pitanja.

'Ovaj predsjednik ima snažan akademski trening. Bilo je veliko zadovoljstvo slušati kako znalački predaje o međunarodnom pravu i povijesti regije. Bilo je nadahnjujuće. Raduje me vidjeti da iz Hrvatske sada dolazi takav čelnik', izjavila je za Hinu glasnogovornica Sveučilišta Columbia, prof. Tanya Domi.

Josipović je govorio o povijesnom razvoju društvenog odnosa prema ratnim zločinima od Platona, Aristotela i Cicerona, do Versajskog ugovora, Haaških i Ženevskih konvencija, suđenja u Nuernbergu i Tokiju, do osnivanja 'ad hoc' sudova UN-a za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, te na kraju stalnog Međunarodnog kaznenog suda (ICC).

Glavnu je pozornost posvetio djelovanju ICTY-a, navodeći broj optuženih, broj suđenja i presuda, te cijenu rada Haškog suda, ističući da je međunarodna zajednica do danas potrošila 1,9 milijardi dolara kako bi se osudilo nešto više od stotinu osoba.

Istakao je važnost rada ICTY-a za kažnjavanje čelnika koji su pokrenuli rat, za zadovoljenje pravde prema žrtvama i za razvoj međunarodnog kaznenog prava. Iznoseći podatke o djelovanju hrvatskog pravosuđa na procesuiranju ratnih zločina, istakao je da je od ukupno 3.638 predmeta, više od 1300 predmeta odbačeno, a u oko 1800 je podignuta optužnica. U 567 predmeta je izrečena osuđujuća presuda a u 701 oslobađajuća, rekao je Josipović, navodeći za usporedbu da je u običnim kaznenim premetima obično 85 posto osuđujućih presuda.

Govorio je i o etničkoj pristranosti hrvatskog pravosuđa u početnoj fazi vođenje tih procesa, uz korekcije Vrhovnog suda, te o primjerenom radu današnjih posebnih sudova za ratne zločine pred kojima je više optuženih Hrvata nego Srba, što nije uvijek na zadovoljstvo javnosti.

'Razlog tomu je što su Srbi izbjegli iz Hrvatske i uglavnom otišli u Srbiju', rekao je Josipović. Naglasio je da je sada došlo do velike promjene, do suradnje između tužiteljstava Hrvatske i Srbije, te da sada Hrvatska traži suradnju Srbije u 26 predmeta prema 52 osobe, a Srbija je prihvatila 24 predmeta i neke već procesuirala.

Josipović je analizirao i razvoj koncepta zapovjedne odgovornosti u međunarodnom kaznenom pravu. Hrvatski je predsjednik govorio i o odnosu Hrvatske prema međunarodnom pravosuđu, o prvoj fazi opstruiranja koja je trajala do 2000. godine, dok su kasnije sve hrvatske vlade podržavale suradnju s ICTY-em.

Spomenuo je i slučaj izgubljenih topničkih dnevnika koje potražuje haški tužitelj Serge Brammertz, ističući da je raspravno vijeće utvrdilo kako Hrvatska ne krije te dnevnike i da u cjelosti surađuje s ICTY-em.

Kao pozitivne učinke djelovanja međunarodnog prava i prakse ICTY-a izdvojio je podizanje kvalitete suđenja i kaznenih zakona u Hrvatskoj, novi odnos prema zločinima kod građana i doprinos pomirbi u regiji.

Kao negativne učinke naveo je političku manipulaciju međunarodnog pravosuđa, negativne emocije stvorene u nekim predmetima, nerazumijevanje pravila i rada ICTY-a te odgađanje članstva Hrvatske u Europskoj uniji zbog optužbi za skrivanja generala Ante Gotovine, koji je kasnije uhićen u Španjolskoj, te zbog slučaja topničkih dnevnika.

Josipović je odgovarao na brojna pitanja studenata, uključujući i o njegovu odnosu prema prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu. Istakao je da je on bio otac domovine, ali da mu zamjera dopuštanje kriminala u pretvorbi, te to što nije bio prvak u ljudskim pravima. Kazao je da će povijest verificirati njegovu ulogu.

Odgovarajući na pitanje o Međunarodnom kaznenom sudu izrazio je nadu da će mu u budućnosti pristupiti i velike zemlje, uključujući i Sjedinjene Države.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još