Hrvatska MAJA SERŠIĆ

Hrvatskoj prijeti protupravno rješenje spora

U rješavanju hrvatsko-slovenskoga graničnog spora zauzimam se za izlazak pred pravosudno tijelo jer ono na osnovi argumenata stranaka odlučuje o sporu, na temelju međunarodnog prava, uzimajući u obzir pravičnost koja je uključena u ispravnu primjenu prava, izjavila je danas sveučilišna profesorica Maja Seršić, članica hrvatskog dijela Mješovitog povjerenstva za pripremu okvira o podnošenju spora radi razgraničenja pred međunarodnim tijelom

ZAGREB - Upitana za mogućnost uključivanja "tročlane komisije" u rješavanje spora, odgovorila je kako ne zna koji bi bio njezin mandat, da o tome nema izravnih spoznaja, a iz medija se pak to ne vidi.

"Ako je riječ o komisiji koja bi pružala 'dobre usluge', pomažući strankama da se dogovore o predmetu spora i pravosudnom forumu pred koji bi iznijele svoj spor, koji bi se rješavao na temelju međunarodnog prava, usluge takve komisije bi dobrodošle", rekla je.

Ako bi se pak radilo o komisiji koja bi trebala donijeti obvezujuće rješenje za stranke, a u njezinu bi sastavu bili nepravnici (koliko god ugledni), ne mogu se nikako složiti da takva komisija određuje državne granice, dodala je.

Glede isticane "pravičnosti" sa slovenske strane, napominje da je Sud uzima u obzir onoliko koliko je ona nužna korektura primjene prava u svakom pojedinom slučaju.

Maja Seršić, profesorica međunarodnog prava i prava mora na zagrebačkome Pravnom fakultetu, međutim, za suđenje samo na temelju "pravičnosti", uz isključenje međunarodnog prava, ne vidi razloga.

"To bi značilo ovlastiti suce ili arbitre da sude, ako žele, i protivno pravu", ustvrdila je i upitala nije li indikativno da nijedna država nije ovlastila Međunarodni sud, od 1920., da sudi isključivo "na temelju pravičnosti".

Po njezinim riječima, to bi značilo gubitak pravne sigurnosti, stavljanje spora o granici "u ruke politike i jačega", i to bi bio veliki korak unazad za međunarodno pravo.

"Nakon što je, poslije stoljeća razvoja, međunarodna zajednica uspjela izgraditi međunarodna pravila, sad bismo trebali odustati od njih i to pod pritiskom. Zašto? Zašto se 'pravično' rješenje ne bi moglo postići i primjenom prava?" upitala je.

Podsjeća kako je pred Međunarodnim sudom bilo više od 50 slučajeva u kojima je Sud razmatrao razgraničenja na kopnu i moru.

"Ako su države u toliko slučajeva (SAD, Kanada, Njemačka, Nizozemska, Danska, Libija, Tunis, Ukrajina, Rumunjska itd.) dale svoje povjerenje Sudu, koji je time stekao i veliku praksu, zašto da naše dvije države postupe drukčije", izjavila je te dodala kako svaka država iznosi svoje argumente, a nepristrano tijelo ih razmatra i donosi odluku.

"Nijedna strana nije ni pobjednik ni pobijeđeni jer je Sud uvijek vodio računa o posebnim okolnostima svakog slučaja", zaključila je Seršić.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još