Hrvatska NITRATNA DIREKTIVA

Hrvatska i Srbija pripremaju stočare

Ministarstvo poljoprivrede s četrdeset vlasnika stočnih farmi u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Varaždinskoj županiji ugovorilo je izradu dokumentacije za gradnju skladišta za stajski gnoj da bi se spriječilo njegovo nepravilno odlaganje i zagađenje okoliša.

Koordinator projekta 'Kontrola onečišćenja u poljoprivredi' koji financira Svjetska banka i Globalni fond za okoliš, Hrvoje Horvat iz Ministarstva poljoprivrede, upozorava da je što prije potrebno uspostaviti pozitivne primjere skladištenja stajskog gnoja jer velika većina naših farmi taj glavni ekološki problem nema riješen na odgovarajući način. 'Taj dio poljoprivrede moramo uskladiti s pravilima Nitratne direktive Europske unije, jer je ostalo oko godinu i pol dana do primjene novih pravila. Ovakvim projektom, za sada u tri županije, želimo konkretno financijski, ali i primjerom, pomoći našim poljoprivrednicima da uspostave moderne standarde, ne zato što nam to netko nameće, nego zato da rIješimo jedan ekološki problem', kaže Horvat.

Konkretno, po Nitratnoj direktivi poljoprivrednici će morati osigurati 10 m3 skladišta za stajski gnoj po uvjetnom grlu na razdoblje od šest mjeseci, a velika većina naših farmi nije opremljena takvim spremnicima. Nitratna direktiva u Europskoj uniji donesena je prvestveno da bi se tlo i vode te poljoprivredna proizvodnja zaštitili od korištenja prevelikih količina stajskog gnoja. Svjetska banka zato poljoprivrednicima preko projekta dodijeljuje 13,8 milijuna kuna za gradnju skladišta.

Projekt je pokrenut u jesen 2008. godine, otkada su angažirani izvođači analitičkih bušotina na farmama, postavljen je laboratorij Hrvatskih voda za analizu uzoraka vode, sa 85 poljoprivrednika ugovorena je demonstracija tzv. Dobre poljoprivredne prakse (DPP) na 700 hektara, a načela DPP-a tiskana su u 85 tisuća primjeraka.

U Srbiji isti takav projekt također financira Svjetska banka, ali od 2006. godine, i u njemu sudjeluje 90 farmi gdje su se skladišta za stajnjak već izgradila i donirana je oprema za pravilno rukovanje stajnjakom. Beogradski Institut za stočarstvo osnovao je centar za obuku gdje je 654 sudionika završilo obuke o skladištenju, rukovanju i preradi čvrstog i tekućeg gnoja (gnojnica) te njegovom upravljanju u poljoprivrednoj proizvodnji. Širenjem znanja o pravilnom korištenju tih nusproizvoda na farmama, Srbija nastoji smanjiti zagađenje Dunava i njegovih pritoka.

'Zahvaljujući DREPR projektu, farme kojima su donirana sredstva i oprema za pravilno rukovanje stajnjakom odlični su kandidati za izgradnju bioleketrana za proizvodnju električne i toplotne energije. Ove farme sada imaju zdravu osnovu i svijest da je to tehnički izvedivo uz pomoć domaćih stručnjaka. Ministarstvo poljoprivrede Republike Srbije trenutačno priprema novi projekt pod radnim nazivom 'Korištenje obnovljivih izvora energije iz poljoprivrede' koji predstavlja logičan nastavak DREPR projekta i čiji se početak očekuje kroz dvije godine', saznali smo od Katarine Milenković, suradnice na projektu.

DREPR projekt provodi se na području Šapca, Požarevca, Vrbasa i Novog Sada i okolnih općina. Projekt osim Svjetske banke i Globalnog fonda za okoliš financiraju Švedska agencija za međunarodni razvoj (SIDA), Evropska agencija za rekonstrukciju (EAR), a ukupna vrijednost je oko 18 milijuna dolara.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još