Nakon lokalnih i predsjedničkih izbora zagrebački gradonačelnik Milan Bandić okušat će sreću i na parlamentarnim izborima, koji bi se, ako ne budu prijevremeni, trebali održati potkraj iduće godine
Bandićeva kandidatura na parlamentarnim izborima, o kojoj je donedavna govorio u šiframa, postala je javna kada je o njoj otvoreno progovorio zagrebački pročelnik za graditeljstvo
Davor Jelavić, inače bliski suradnik i prijatelj gradonačelnika.
On je, podsjetimo, najavio izlazak u šest izbornih jedinica (I, II ,V, VI, VII, XI), ali je ostavio otvorenom i mogućnost da se Bandić sa svojom nezavisnom listom pojavi u svim izbornim jedinicama. Forte zagrebačkog gradonačelnika, kazao je Jelavić, gotovo je
900 tisuća glasova dobivenih na predsjedničkim izborima.
'Najava Bandićeva izlaska na parlamentarne izbore nije iznenađujuća. Njemu naprosto curi vrijeme s obzirom na događanja u Zagrebu i mogući referendum o povjerenju gradonačelniku. Mišljenja sam da će on nakon parlamentarnih izbora biti pukovnik ili pokojnik', slikovito se izrazio politički analitičar
Višeslav Raos.
Poznati na listi za Sabor
Iako u razgovoru za Globus Jelavić nije želio otkriti koja su to
ugledna imena iz svijeta sporta, znanosti, kulture i politike koja će se
naći na listi, nije teško pretpostaviti da će vjerojatno između svih
ostalih biti i oni koji su se slikali s Bandićem u izbornoj noći. A tada
su se među inima našli; Mia Beogović, Vlado Šola, Iva Majoli, Anto
Kovačević, Ivana Brkljačić, Božidar Alić…
Iako se spominjalo da bi se na zajedničkoj listi mogla naći
KGB osovina (Kerum-Glavašev HDSSB i Bandić) od toga se zasad, čini se, ipak odustalo što Raosa ne iznenađuje.
'Koliko god se činilo da Bandić i Kerum imaju zajedničkih dodirnih točaka, isto toliko su i različiti. Naime, Kerum je nestranački čovjek i biznismen, a Bandić je godinama bio dio golemog stranačkog aparata prošavši najrazličitije stepenice u njemu', smatra Raos i dodaje kako je riječ o ljudima koji kampanju grade na personalnom pristupu, a u toj situaciji dva šefa ne mogu biti. No Bandić, kaže Raos, više nije tako jak i pitanje je treba li on
HDSSB–u koji bi u kampanji mogao igrati na kartu žrtve s obzirom na presudu
Glavašu. Međutim, opciju 'uzajamne pomoći' Bandića i HDSSB-a nije isključio.
Na Raosovu tragu je i razmišljanje profesora s FPZ-a
Nenada Zakošeka koji također drži da je teško za očekivati da će se Bandić i Kerum naći na zajedničkoj listi.
'Tu bi problem bio tko bi bio prvi. Jedino moguće rješenje bi bilo da se podijele po jedinicama', drži
Zakošek i dodaje kako se od obojice u predstojećim izborima može očekivati kampanja koja sadržajno neće ponuditi ništa novo.
Oba naša sugovornika smatraju da će Bandić voditi personaliziranu i populističku kampanju u kojoj se neće libiti podilaziti i najnižim strastima.
'Uopće me ne bih iznenadilo kada bi
Bandić u njoj koristio i Haški sud bez obzira na presudu generalima', ističe
Raos.
Najavu izlaska u šest izbornih jedinica, od kojih je većina, izuzev pete (Slavonija) i jedanaeste (dijaspora) na rubovima povezana sa Zagrebom, Raos i Zakošek drže racionalnim izborom s obzirom na organizacijske mogućnosti, novac i prije svega uspjeh koji je polučio u njima na predsjedničkim izborima.
'Ako malo bolje promotrimo Hrvatsku stranačku kartu, danas su sve stranke, izuzev
HDZ-a i SDP-a, koji mogu dobiti zastupnike iz svih jedinica, izrazito regionalne. Stabilnost stranačkog sustava kakav postoji u Hrvatskoj ne postoji više nigdje na istoku Europe. Skeptičan sam prema onome što Bandić i Kerum mogu ponuditi, ali možda to natjera etablirane stranke da se više potrude oko svojih birača i programa', zaključio je
Zakošek.