(NE)SIGURNOST U PROMETU

Više medvjeda na autocesti nego u šumi

11.08.2010 u 10:26

Bionic
Reading

Prometno je u posljednje vrijeme na autocesti Rijeka - Zagreb, i to ne samo zbog horda turista i automobila, već i onih koji su tuda daleko prije svih gazili, a sad gotovo da i ne prođe dan bez vijesti o njihovom stradavanju. Pod kotače sve češće nalijeću medvjedi, ali i srne i jeleni, a problem leži u preniskim ogradama i premalom broju zelenih prijelaza, no sve skupa prijeti i sigurnosti ljudi, a valjda je sama sreća što dosad nijedna osoba nije smrtno stradala, premda odgovorni takve stvari nipošto ne bi trebali prepuštati slučaju

Mama medo krenula je prijeći cestu sa svoje dvoje mladunčadi, i to nedaleko od mjesta gdje stoji znak koji upozorava vozače da su na lokaciji koju medvjedi godinama koriste za prijelaz tim dijelom goranskih šuma. Nesreća se dogodila prije koji dan oko jedan sat u noći na autocesti Rijeka - Zagreb, kad je na medvjedicu naletio osobni automobil i odbacio je u jarak, a par minuta kasnije vozilo Hitne pomoći naletjelo je na njezinog medvjedića i usmrtilo ga na mjestu. Što se dogodilo s drugim medvjedićem, još se ne zna, osim da mu bez mame šanse za preživljavanje i nisu najbolje, ali trebao bi se snaći.

NESRETNE EPIZODE U NEPRESTANOM NIZU

Sličan susret, uz lakšu nezgodu, imao je također nedavno još jedan čovjek koji se javio Novom listu nakon što je noću u srednjoj traci na autocesti iz Bosiljeva prema Vrbovskom okrznuo medvjeda teškog 200 kilograma. Medo je ogradu pored autoceste, kako je utvrđeno istragom, preskočio nešto niže i utrčao na cestu, a drugi ga je auto jedva uspio izbjeći. No medo u srazu s kamionom na sporoj traci ipak nije imao sreće, završio je u jarku, teško ozlijeđen, pa su mu lovci skratili muke.

Prije koji dan, u blizini naplatnih kućica Autoceste Rijeka - Zagreb na Kikovici poginula je još jedna medvjedica kad ju je prilikom pretrčavanja ceste udarilo osobno vozilo i odbacilo na srednji prometni trak, gdje ju je udario autobus, nakon čega joj nije bilo spasa. Par sati ranije u blizini Omišlja od udara motocikla kad je istrčala na cestu život je izgubila srna.

U travnju su pak tri vozila također nedaleko od Vrbovskog naletjela na 200 kilograma teškog medu, a na cestama Like i na Dalmatini nedavno su zabilježena dva još teža incidenta, da ne idemo sada dalje u vremenu od ove godine, iako su i prijašnjih zabilježene vrlo slične prometne nesreće vezane uz nalete divljači, još tamo od 2004. Na Dalmatini je vozač kamionom pregazio ličkog medvjeda, a na cesti se znao naći i vepar.

Postavlja se stoga pitanje – kako i zašto odgovorni nikako ne nalaze rješenje za taj problem koji se ne tiče samo sirotih životinja, nego i sigurnosti vozača?

ŠTO RADE ODGOVORNI ZA AUTOCESTU?

Da je riječ o velikom problemu, priznaje i direktor Podružnice za održavanje tvrtke Autocesta Rijeka - Zagreb Antun Pribanić, ali dodaje da 'rješenja ne mogu doći preko noći' te da 'čak ni jedna Španjolska ili Njemačka nisu riješile slične stvari'.

'Imali smo ograde, prvo na 1,60 metara, pa dva metra, ali očito nije dovoljno, no u dogledno vrijeme kanimo popraviti stvari, premda za to treba i dodatnog novca', kaže Pribanić. Možda bi rješenje bilo postavljanje električnog pastira, koji je strujom od 40 volti neopasan za čovjeka, no vrlo bolan za životinje kako bi zapamtile da se određenom mjestu ne trebaju približavati zbog vlastite sigurnosti, ali Pribanić o konkretnim stvarima nije govorio.

Ističe da je posebno kritično 70 kilometara poteza od Bosiljeva II do Kikovice na kojima bi trebalo pojačati ograde, za što su s projektantima već u pregovorima, koji bi trebali biti konkretniji najesen, a i čekaju potrebne dozvole od ministarstava.

LOVCE SE NIJE PREVIŠE PITALO

Da će u pregovorima moći pomoći savjetom, nadaju se lovci koji dosad, kao ni kad se gradila autocesta, nisu bili previše pitani iako su nastojali upozoriti da će se događati ovakve stvari, kaže predsjednik Lovačkog saveza Primorsko-goranske županije Josip Malnar.

'Bio je to vapaj umirućeg', dodaje njegov kolega i tajnik Saveza Ante Šoić, upozoravajući da su ograde preniske: 'Dok za papkare one i funkcioniraju, medvjedi ih mogu preskočiti kao od šale, ali i uz velik napor jer su uporni, a životinjskih prijelaza ima premalo.'

ŠTO KAD NALETITE NA DIVLJAČ?

Ostanite na mjestu događaja i pozovite policiju na broj 192 da obavi očevid i sastavi zapisnik, a potom slijedi procjena štete, koju nadoknađuje osiguravajuće društvo tvrtke odgovorne za autocestu.


Pribanić pak upozorava da zeleni most – prijelaz kod Dedina koriste brojne životinje, a da 24 sata dežuraju zaštitarske i lovačke ophodnje koje provjeravaju je li gdje potrgana koja ograda i saniraju štetu, koju na vozilima ARZ i plaća kao odgovorna osoba za sigurnost prometa na toj autocesti'.

Naravno, pa ne plaćamo bez veze cestarinu od koje bivaju ubrani lijepi prihodi, a sam Pribanić kaže da je svjestan da je 'mrežom autocesta Karlovac - Rijeka i Bosiljevo - Split stanište velikih zvijeri podijeljeno u četiri dijela, što utječe na kakvoću staništa i mogućnosti kretanja svih životinja, ali zbog velikog broja i dužine objekata na autocesti, teoretski je osigurana dovoljna propusnost'.

VIŠE OGRADE I JOŠ ZELENIH MOSTOVA

Pribanić
ističe da 'autocesta Rijeka - Zagreb od Bosiljeva do Rijeke ima na 25 posto svoje ukupne dužine objekte koji tvore moguće prijelaze - most, tunel, vijadukt i drugo te jedan zeleni most (Dedin)'. No, sve to očito nije dovoljno, čega su očito svjesni i u ARZ-u, pa uvjeravaju da će raditi na daljnjoj sigurnosti i životinja i ljudi.

Time bi se mogao pozabaviti i 'menadžer okoliša koji sa stručnim suradnicima za okoliš prema potrebi, a najmanje jedanput godišnje provodi reviziju plana zaštite okoliša kako bi se osiguralo da je ažuran i da odgovara situaciji na terenu', stoji u ARZ-ovom Sustavu upravljanja okolišem (ISO 14001).

Premda vjeruju da će se stanje popraviti, u Lovačkom savezu Primorsko-goranske županije ne skrivaju zabrinutost, pa tako Šoić upozorava da 'tu ne bi trebalo biti prevelikog filozofiranja, nego bi ARZ kao odgovorne trebale sagraditi još barem dva ili čak tri zelena mosta kod Vrbovskog i Fužina te svakako povisiti ograde'.

Pribanić pak smatra da 'dio problema istrčavanja životinja leži i u tome što su gladne, pa tako medvjedi traže hranu', dok Malnar misli da to nije isključivi razlog, ali upozorava da ih jelo privlači, pa im lovci donose hranu u njihova područja, van kojih ih često na cestu privlači i smeće koje neobazrivi i nepristojni ljudi okolo bacaju, a ne bi trebali'.

Slična je i situacijama s autocestama prema jugu, premda i na njima postoje dežurstva, ali i one su presjekle pojedine šumske staze kojima su se kretale životinje, pa će im trebati neko vrijeme da nauče da više ne mogu hodati svojim starim utabanim stazama.