Hrvatska A DUGOVI SE GOMILAJU

Turisti bježe iz bolnica neplaćenih računa

Na Hitnom prijemu zadarske Opće bolnice od početka turističke sezone imaju velikih problema sa stranim gostima koji odbijaju platiti ispostavljen račun za liječničku uslugu koju su koristili

'Kad im damo račun, prave se mutavi ili ludi, tobože nisu znali da moraju platiti. Lažno se predstavljaju, prave se da su izgubili putovnicu i dokumente, da ne znaju jezik, a kad to ne upali, počinju plakati da nemaju novca. To natezanje traje satima, zovu svoje osiguranje, pa se s njima raspravljaju. Sad smo imali takav slučaj da je jedan rumunjski turist zvao svoje osiguranje u Bukurešt. Naši u administraciji troše toliko energije na takve scene da već izluđuju s naplatom računa', kaže zamjenik ravnatelja zadarske bolnice dr. Neven Birkić za Slobodnu Dalmaciju.
Prošle godine medicinske sestre su imale toliko problema s naplatom računa turistima da je u više navrata bila pozivana i policija. Pacijenti su ih vrijeđali, prijetili im, bježali s odjela... Noćne smjene pretvarale su se u noćnu moru.

Policija, međutim, nije im mogla pomoći, a bolnica u ovakvim situacijama u pravilu ostaje kratkih rukava.
Kad bolnica pruži hitnu medicinsku pomoć pacijentu koji nema osiguranje, od njega nema pravo uzimati putovnicu ni dokumente ukoliko on to ne želi, a nema ga pravo zadržavati do dolaska policije.

Zbog neplaćenih troškova za liječenje i neplaćene participacije turisti su zadarskoj bolnici lani ostali dužni preko 370 tisuća kuna.

'Kad mi taj dug pošaljemo Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, oni ga ne žele platiti jer pacijent nije potpisao izjavu da ne želi platiti račun. Pa tko će takvo nešto potpisati svojim imenom i prezimenom? Svake godine nakon turističke sezone ostane mnoštvo neplaćenih računa, ali jednostavno ne znamo kako to zaustaviti. Pacijentu se pomoć mora pružiti', zaključuje Vesna Zubčić, pomoćnica ravnatelja za financijska pitanja.

Iskustva splitskih djelatnika Hitne pomoći sa stranim državljanima nisu tako negativna kao ona zadarska, barem ne kad je plaćanje zdravstvenih usluga u pitanju.
Međutim, nerijetko se događa, podjednako i kod domaćih i kod stranih pacijenata, da na obradu dođu s tuđom zdravstvenom iskaznicom, što je kazneno djelo krađe identiteta. Inače, plaćanje zdravstvenih usluga stranih državljana uređuje se bilateralnim sporazumom između dviju država gdje je onda takva usluga besplatna, a ukoliko nisu sklopile takav sporazum korisnicima zdravstvenih usluga ostaje na raspolaganju putno osiguranje, gdje osiguravajuća kuća s kojom Ustanova ima ugovor pokriva troškove liječenja.

Kako bilo, bolesnima se mora pomoći.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još